U prva četiri mjeseca ove godine ukupni prihodi konsolidirane središnje države iznosili su 39,3 milijarde kuna, 9,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok su rashodi porasli za 1,3 posto, na 42,9 milijardi kuna, stoji u analizi Raiffeisebank Austria.

Prema preliminarnim podacima, koje je objavilo Ministarstvo financija sukladno metodologiji GFS 2001, odnosno na gotovinskom načelu, ukupni prihodi konsolidirane središnje države u prva četiri mjeseca iznosili su 39,3 milijarde kuna, što je za 3,3 milijarde ili 9,1 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine.

To povećanje rezultat je povećanja prihoda od poreza za 1,8 milijardi kuna, ili 9,4 posto, u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine.

"Naime, u razdoblju od siječnja do travnja ove godine prikupljeno je ukupno 21,4 milijarde kuna prihoda od poreza, koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane središnje države zauzimaju najviši udio od 54 posto", navode u analizi analitičari RBA.

Ističu, nadalje, da drugi najveći doprinos rastu prihoda na godišnjoj razini u prva četiri mjeseca dolazi od rasta socijalnih doprinosa, koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane središnje države zauzimaju udio od preko 32 posto.

U promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 12,7 milijardi kuna, što je za 640 milijuna kuna, ili 5,3 posto, više u odnosu na isto razdoblje lani.

"Pritom je važno naglasiti da je od 1. travnja prošle godine stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje povećana s 13 na 15 posto, zbog čega se, prema projekcijama Ministarstva financija, na razini cijele godine očekuje izdašni fiskalni učinak podizanja navedene stope u iznosu od 0,24 posto procijenjenog BDP-a", navode analitičari RBA.

Stoga su, ističu, i prikazani veći prihodi prikupljeni po osnovi socijalnih doprinosa tijekom prva četiri mjeseca potaknuti efektom baznog razdoblja.

No, "iz raspoloživih podataka nije moguće zaključiti u kolikoj mjeri su posljedica eventualno veće obračunske baze koja bi implicirala veći broj zaposlenih, tj. veći broj obračunatih plaća", navode analitičari RBA.

U strukturi poreznih prihoda, PDV čini preko 62 posto poreznih prihoda, te je u prva četiri mjeseca ove godine ostvaren u iznosu od 13,4 milijarde kuna, što je za 1,5 milijardi kuna, ili 13 posto, više nego u istom razdoblju prošle godine.

"Ovakvo povećanje prihoda od najizdašnijeg indirektnog poreza dijelom dolazi i od blagog oporavka osobne potrošnje, što potvrđuju i posljednji podaci o rastu trgovine na malo. S druge strane, bolji pokazatelji u turističkom sektoru u predsezoni svakako su pridonjeli porastu prikupljenog PDV-a", ističse u analizi RBA.

Doprinos rastu ukupnih prihoda u promatranom razdoblju došao je i od godišnjeg rasta prihoda drugih kategorija. Tako su prihodi od poreza na dohodak porasli 11,1 posto, od poreza na dobit 6,2, a od trošarina 5,2 posto.

Zbog izdvajanja HZZO-a otežana analiza

Prema podacima Ministarstva financija, ukupni rashodi konsolidirane središnje države u prva četiri mjeseca iznosili su 42,9 milijardi kuna, što je za 567 milijuna kuna, ili 1,3 posto, više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Analitičari RBA navode kako u strukturi proračunskih rashoda vodeće mjesto zauzimaju rashodi za socijalne naknade, 51 posto, rashodi za zaposlene, 17 posto, rashodi za kamate, 11 posto, te rashodi za korištenje dobara i usluga, 7 posto.

U prva četiri mjeseca ove godine rashodi za socijalne naknade dosegnuli su 21,9 milijardi kuna, što je za 3,3 milijarde, ili 17,7 posto, više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Važno je naglasiti da je od 1. siječnja ove godine HZZO isključen iz sustava Državne riznice te se tretira kao izvanproračunski korisnik, što je dovelo do metodološke promjene u prikazivanju obuhvata, ali i iskazanih ostvarenja pojedinih sastavnica prihoda i rashoda na razinama središnjeg, odnosno konsolidiranog središnjeg proračuna. Stoga je praktički onemogućena međugodišnja konzistentna usporedba pojedinih proračunskih kategorija", navodi se u analizi RBA.

Pojašnjavaju da su prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima, isključeni iz prihoda državnog proračuna te su zajedno s rashodima koji se iz njih podmiruju sastavni dio financijskog plana HZZO-a.

"Primjerice, na razini konsolidirane središnje države rashodi za zaposlene u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 7,3 milijarde kuna, zabilježivši godišnji pad za 2,8 milijardi kuna ili 28 posto, dok je istovremeno zabilježen godišnji rast ukupnih socijalnih naknada za 3,3 milijarde kuna, ili 17,7 posto", navode analitičari RBA, dodajući kako je zbog navedenih zakonskih i metodoloških promjena onemogućena statistički korektna usporedba s prethodnim fiskalnim razdobljima, ali i da podatke treba interpretirati s oprezom.

Analitičari RBA navode i kako su u promatranom razdoblju rashodi za kamate na razini konsolidiranog središnjega proračuna dosegnuli 4,5 milijardi kuna, što je za 417 milijuna kuna, ili 10,2 posto više u usporedbi s istim razdobljem lani.

"To je konzistentan i pouzdan pokazatelj koji upozorava na dinamiku i stanje javnog duga", zaključuju analitičari RBA.