U Hrvatskoj je u ovogodišnjem listopadu proizvedeno 5,9 posto više električne energije u odnosu na isti mjesec prošle godine, čime je prekinut petomjesečni negativan niz, a  istodobno je uvezeno 25,2 posto manje sirove nafte, dok je proizvodnja uvećana za 17,4 posto a prerada za 3,3 posto,  objavili su u petak iz Hrvatske gospodarske komore  (HGK). 

Veća proizvodnja električne energije djelomično je rezultat natprosječnih količina oborina u odnosu na prosječne količine oborina u prošlogodišnjem listopadu, navode iz HGK.

Međutim, u posljednjih šest mjeseci bilježi se i trend rasta uvoza električne energije, pa je tako u u listopadu uvezeno 30 posto više električne energije.

Na kumulativnoj razini, pak, bilježi se smanjenje proizvodnje i povećanje uvoza, jer je u prvih deset mjeseci 2015.  smanjena proizvodnja električne energije za 12,8 posto dok je uvoz povećan za 20,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Smanjenje proizvodnje električne u tom razdoblju rezultat je smanjenja proizvodnje električne energije iz hidroelektrana za 22,7 posto, a koje imaju udjel u ukupnoj proizvodnji od otprilike  62 posto. 

S druge strane, kod termoelektrana, s udjelom u ukupnoj proizvodnji od otprilike 29 posto, bilježi se rast od 4,2 posto, a kod proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora od 36,4 posto.

Nadalje, u listopadu ove godine uvezeno je 25,2 posto manje sirove nafte u odnosu na listopad prošle godine, dok je proizvodnja porasla za 17,4 posto a prerada sirove nafte za 3,3 posto, navodi se u priopćenju HGK. 

U prvih deset mjeseci ove godine u sve tri spomenute kategorije kod nafte bilježi se rast u odnosu na isto razdoblje lani: proizvodnje za 17,4 posto, uvoza za 11,9 posto a prerade sirove nafte za 12,7 posto.

Uz dinamična kretanja sirove nafte, ostvaren je i rast proizvodnje naftnih derivata, pa je tako se u prvih deset mjeseci ove godine ona veća za 8,2 posto, uvoz za 10,6 posto i izvoz za 23,2 posto. 

Ovogodišnja dinamična kretanja kod naftnih derivata, objašnjavaju analitičari HGK, djelomično su rezultat nižih cijena nafte na svjetskim tržištima, što je dovelo do povoljnijeg uvoza, ali i povećane gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.

U posljednjih nekoliko godina trend kretanja proizvodnje, izvoza i uvoza električne energije oscilira oko iste razine. Međutim, tendencije kretanja proizvodnje sirove nafte i uvoza nafte u istom su razdoblju nepovoljnije s obzirom da je ta proizvodnja u 2014. godini bila oko 30 posto manja nego 2009. godine, dok je uvoz nafte, uz gotovo konstantan pad ,u 2014. godini oko 46 posto manji u odnosu na  2009. godinu. 

Kod proizvodnje naftnih derivata bilježe se negativna kretanja u proizvodnji i rastu uvoza, pa je tako u 2014. godini proizvedeno oko 40 posto manje naftnih derivata, a uvezeno oko 14 posto više u odnosu na 2009. godinu. 

Zbog toga se narušila struktura ukupno raspoloživih derivata za potrošnju, odnosno udio je uvoza u raspoloživoj potrošnji naftnih derivata u 2009. godini iznosio oko 32 posto, a 2014. godine je bio oko 53 posto, napominju iz HGK.