U Hrvatskoj je sezonski prilagođen promet od trgovine na malo u srpnju ove godine smanjen za 1,1 posto u usporedbi s lipnjem, kada je poskočio za 5,8 posto, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće statističkog ureda EU-a.

Na razini EU-a sezonski prilagođen promet u srpnju je skliznuo za 0,2 posto na mjesečnoj razini, nakon revidiranog, 0,5-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Prve procjene za lipanj pokazivale su rast prometa za 0,4 posto.

Među zemljama s najvećim padom prometa još se nalaze Njemačka, s padom od 1,2 posto, te Estonija i Austrija, gdje je promet smanjen za po jedan posto. Promet u maloprodaji, s druge strane, najviše je porastao u Sloveniji, za 1,4 posto, te Rumunjskoj i Švedskoj, za po 1,2 posto.

Prema glavnim kategorijama proizvoda, najviše je pao promet od trgovine na malo motornim gorivima, za 0,6 posto. Slijedi segment hrane, pića i duhana, s padom prometa od 0,2 posto, dok je promet stagnirao u kategoriji neprehrambenih proizvoda.

I u eurozoni je promet na mjesečnoj razini smanjen za 0,3 posto, nakon revidiranog, 0,6-postotnog rasta u lipnju. Prethodno izvješće pokazivalo je rast prometa od 0,5 posto u lipnju.

Pad prometa proizlazi iz pada prometa od 0,9 posto u maloprodaji motornih goriva i 0,5-postotnog pada prometa u segmentu hrane, pića i duhana. U segmentu neprehrambenih proizvoda uvećan je pak blagih 0,1 posto.

Rast prometa usporio na godišnjoj razini u EU i Hrvatskoj

U 28-članom EU promet od trgovine na malo u srpnju je porastao za 2,7 posto na godišnjoj razini, nakon revidiranog, 3,4-postotnog rasta u lipnju. Prema prethodnom izvješću, u lipnju je rast iznosio 3,1 posto.

I u Hrvatskoj je u srpnju, prema istom razdoblju godine ranije, rast prometa usporio, na 5,9 posto, nakon skoka za 8,2 posto u lipnju, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Za rast prometa u EU u cjelini zaslužne su sve tri kategorije proizvoda. U trgovini neprehrambenim proizvodima uvećan je za četiri posto, u segmentu hrane, pića i duhana za 1,4 posto, a motornim gorivima, za 1,2 posto.

I na razini eurozone promet je uvećan u sva tri segmenta, pri čemu u sektoru neprehrambenih proizvoda za 3,9 posto, u onom hrane, pića i duhana, za 1,5 posto, a u maloprodaji motornih goriva za 0,8 posto.

Na godišnjoj razini, među zemljama članicama čijim podacima raspolažu u Eurostatu, najizrazitiji je rast prometa imala Slovenija, od 10 posto, a slijedi Rumunjska, s 8,8 posto većim prometom, i Poljska, s rastom prometa od 7,9 posto.

Pad prometa na godišnjoj razini zabilježila je samo Belgija, za jedan posto, pokazale su prve procjene.