Tourism Satellite Account (TSA) pruža detaljan statistički pregled ekonomskog doprinosa turističkog sektora, sažimajući izravne i neizravne učinke turizma na ekonomiju neke zemlje, a kao metodologija se koristi u brojnim zemljama svijeta. U njega je uključen niz podataka, od turističkih izdataka svih turista, preko proizvodnje, zaposlenosti, bruto investicija, kolektivne potrošnje i drugi.

"U 2016. godini inozemna i domaća turistička potrošnja dosegnula je 10,4 milijarde eura, odnosno turizam je činio 11,4 posto BDP-a u ukupnom BDP-u hrvatskog gospodarstva, što jasno pokazuje važnost turizma. Takvi rezultati u skladu su s našim dosadašnjim procjenama, a sve naše trenutne i buduće aktivnosti usmjeravat ćemo kako bi ostvarili naš zacrtani cilj, odnosno ostvarili preko 14 milijardi eura prihoda u turizmu do 2020. godine", izjavio je ministar turizma Gari Cappelli prilikom predstavljanja Satelitskog računa turizma za 2016. godinu.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof izvijestio je da izravni bruto domaći proizvod turizma u 2016. iznosi 40,04 milijarde kuna, što čini udio u hrvatskom BDP-u od 11,4 posto

Izravna bruto dodana vrijednost turizma, koja se od BDP-a razlikuje za iznos poreza i subvencija, u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti iznosi 31,7 milijardi kuna, odnosno 10,9 posto, i kako navodi Krištof, taj udjel predstavlja međunarodno usporedivi podatak.

Na razini usporedivih veličina, Hrvatska je s udjelom od 10,9 posto bruto dodane vrijednosti turizma u 2016. godini u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva u skupini zemalja Europe koje ostvaruju najveći udio turizma u gospodarstvu. Slijedi Portugal, s udjelom od 6,7 posto te Španjolska, 6,6 posto i Italija, 6 posto.

Bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u 2016. iznosi 69,9 milijardi kuna i ona čini udio od 24 posto u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti, no kako pojašnjava Krištof, taj iznos ne znači da je to udio turizma u BDP-u.

Od unutrašnje turističke potrošnje, koja predstavlja zbroj svih primitaka od turizma, a koja je u 2016. iznosila 78,62 milijarde kuna, odnosno 10,4 milijardi eura, 97,9 posto čine unutarnji turistički izdaci, od čega su 86,3 posto strani, a 13,7 posto domaći turistički izdaci.

Analiza dolaznih turističkih podataka prema vrsti posjetitelja pokazuje da 94,1 posto, odnosno 62,5 milijarde kuna čine turistički izdaci nerezidentnih turista, odnosno onih koji noće u zemlji, dok 5,9 posto otpada na nerezidentne jednodnevne posjetitelje. Krištof je naveo i da su domaći turistički izdaci u 2016. iznosili 10,5 milijardi kuna.

Inače, Institut za turizam je posljednji TSA izradio 2014. za 2011. godinu, a kako naveo ravnatelj tog instituta Damir Krešić, napravljen je transfer znanja prema DZS-u tako da bi ubuduće studiju svake dvije godine trebao izrađivati taj zavod, a Satelitski račun turizma tako postati dio službene statistike RH.

Voditelj projekta izrade studije pri Institutu za turizam Neven Ivandić istaknuo je da kada se sagledaju cjelokupni izravni i neizravni utjecaji turizma, možemo govoriti o 16,9 posto utjecaja turizma gospodarstvu Hrvatske, odnosno bruto domaćoj vrijednosti.

Kako pojašnjava, TSA mjeri što je turist odnosno posjetitelj kupio i što su pojedine djelatnosti prodale svojih usluga tom turistu i svodi ih na dodanu odnosno novostvorenu vrijednost, a ne samo na potrošnju.

Razliku između izravnih i ukupnih učinaka turizma, pojašnjava Ivandić, čine neizravni odnosno indirektni tokovi, gdje primjerice hoteli značajan dio svojih usluga kupuju od drugih sektora, pri čemu se stvaraju međusektorski odnosi.

Napominje da se ne može govoriti da je razina turističke aktivnosti u Hrvatskoj takva da počinje ugrožavati druge gospodarske sektore, pri čemu ističe da turizam nisu samo hoteli i restorani, već kako cijeli niz drugih djelatnosti izravno sudjeluje u turizmu.

Ministar turizma Gari Cappelli osvrnuo je na to da se u javnosti često komunicira podatak o tome da hrvatski turizam generira više od 20 posto bruto domaćeg proizvoda te pojasnio da se radi o pokazatelju koji u stvari govori o odnosu turističkih izdataka i bruto domaćeg proizvoda, a ne o tome koliko turizam izravno potiče stvaranje novostvorene vrijednosti.

"U tom smislu, sasvim je jasno da, unatoč tome što je turizam jedan od ključnih pokretača gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj kao odraz izrazitih komparativnih prednosti i svojevrsne ovisnosti Hrvatske o turizmu, tako jak utjecaj na gospodarstvo još uvijek ne izaziva ′uzbunu′", rekao je.

Zaključio je da je TSA studija od nacionalnog interesa te predstavlja važnu podlogu i pripremu za budućnost turizma, s obzirom da se 2020. ide prema donošenju nove strategije razvoja hrvatskog turizma.