Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, a ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2020., objavila je Svjetska banka u najnovijim procjenama za globalno gospodarstvo (GEP).

Time su prognoze za obje godine snižene za po 0,3 postotna boda u odnosu na SB-ove procjene iz siječnja.

SB je snizio i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2021. godini, za 0,2 postotna boda, na 2,4 posto.

Rast aktivnosti u skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji - u koju SB svrstava Hrvatsku - u ovoj bi godini trebao usporiti na 1,6 posto, što je najslabiji rast u posljednje četiri godine, a dijelom odražava oštro slabljenje aktivnosti u Turskoj, tumači SB u izvješću pod naslovom "Pojačane tenzije, prigušena ulaganja".

Time je siječanjska procjena za 2019. osjetno snižena, za 0,7 postotnih bodova.

"Trgovina nastavlja slabiti duž čitave regije, budući da je obujam robne trgovine usporio paralelno sa slabašnom aktivnosti u eurozoni, najvećem izvoznom odredištu regije", ocijenili su u SB-u.

Potvrđene su siječanjske prognoze za 2020. i 2021. kada bi rast u regiji Europe i srednje Azije trebao ubrzati na 2,7 posto odnosno 2,9 posto.

U SB-u upozoravaju na značajne rizike koji prijete pogoršanjem izgleda za rast aktivnosti.

"Među najvećim je rizicima za rast oštrije od očekivanog usporavanje u najvažnijem trgovinskom partneru regije - eurozoni", stoji u izvješću.

U SB-u ističu i da bi "zemlje s velikim deficitima tekućeg računa, snažnim oslanjanjem na priljev kapitala ili sa značajnim dugom iskazanim u stranoj valuti - Bjelorusija, Hrvatska, Gruzija, Kirgistan, Moldova, Tadžikistan i Ukrajina - mogle bilježiti neočekivane oscilacije u investicijskoj klimi".

"Pojačana neizvjesnost na planu mjera mogla bi potkopati povjerenje čelnika kompanija i investitora u regiju", objašnjavaju u SB-u.

Dodatno bi povjerenje poslovnih čelnika i investitora mogle poljuljati nesuglasice na političkom planu između nekih zemalja srednje Europe i Europske unije, rezultati izbora, eskalacija ograničenja u međunarodnoj razmjeni i zaokret u procesu strukturnih reformi.

Na strani rizika napominju i da značajno povećanje duga privatnog sektora u toj regiji otvara i mogućnost značajnih potencijalnih financijskih obveza za javni sektor.

Za cijelu skupinu gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju SB predviđa da će ove godine rast iznositi 4,0 posto, čime je snizio procjenu iz siječnja za 0,3 postotna boda.

U 2020. i 2021. rast bi trebao ubrzati na 4,6 posto, što je u skladu sa siječanjskim prognozama za obje godine.

Sporiji rast u ovoj godini u SB-u očekuju i u skupini razvijenih gospodarstava, ponajprije u eurozoni, zbog slabijeg izvoza i investicija.

Tako su osjetno snizili procjenu ovogodišnjeg rasta 19-članog gospodarstva u zoni primjene zajedničke europske valute, za 0,4 postotna boda, na 1,2 posto.

U 2020. i 2021. rast bi se trebao kretati oko razine od 1,4 posto, zakočen slabostima u trgovini i domaćoj potražnji unatoč kontinuiranoj podršci monetarne politike, kaže se u izvješću.

Za američko gospodarstvo projekcije iz siječnja su potvrđene, a prema njima bi najveće svjetsko gospodarstvo ove godine trebalo usporiti na 2,5 posto. Iduće bi godine aktivnosti trebale ponovo izrazitije oslabiti, na 1,7 posto, a po sličnoj bi stopi trebalo rasti i u 2021.

SB je snizio i siječanjsku projekciju za svjetsko gospodarstvo u 2019., za 0,3 postotna boda, na 2,6 posto.

U 2020. globalno bi gospodarstvo trebalo porasti za 2,7 posto, čime je za nijansu naniže korigirana siječanjska projekcija. Za 2021. procjena je potvrđena na 2,8 posto.

"Očekuje se stabilizacija rasta na tržištima u nastajanju i u gospodarstvima u razvoju budući da za neke zemlje završava razdoblje financijskih teškoća, no zamah u gospodarstvu ostat će slab", poručuju iz SB-a.