"U 2018. u svijetu je bilo 1,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, što je dvije godine ranije nego što smo predviđali, a i rast tih dolazaka od 6 posto u odnosu na 2017. viši je od 3,7 postotnog zabilježenog rasta u globalnom gospodarstvu. To dodatno potvrđuje da je turizam danas jedan od najsnažnijih pokretača gospodarskog rasta i razvoja, te mu treba pristupiti s pažnjom i njime upravljati na održiv način", poručio je glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili.

Naglašava i da održivost turizma treba biti cilj svim zemljama, posebice lokalnim zajednicama gdje se stvaraju mogućnosti za radna mjesta i poduzetništvo, a s te strane UNWTO će ove godine više pažnje posvetiti projektima obrazovanja, stvaranju vještina i radnih mjesta.

Predviđanja rasta međunarodnih turističkih dolazaka do 4 posto ove godine UNWTO temelji većim dijelom na stabilnosti cijena goriva, što pridonosi i jačanju zračne povezanosti u mnogim destinacijama.

Uz to, u UNWTO-u ove godine vjeruju da će i kod potražnje doći do određene konsolidacije, pa će se potrošači više usmjeriti na putovanja gdje nisu do sada bili, na ona zbog zdravlja (hodanje, wellness i sportski turizam), kao i da će biti više putovanja kao posljedica demografskih promjena.

"I digitalizacija će, kao i novi poslovni modeli te razne pogodnosti za putovanje nastaviti oblikovati turistički sektor u svijetu, i sva odredišta i tvrtke ako žele ostati konkurentnima moraju se prilagoditi što prije i tim trendovima", istaknuo je Pololikashvili, dodajući da se promjene u potražnji događaju i zbog digitalizacije, ali i zbog ′overtourisma′, pogotovo u gradovima, te dijelom i zbog neizvjesnosti u vezi brexita.

Europa i u 2018. prva među svjetskim regijama, a Bliski Istok s najvišim porastima

Europa je i u 2018. zadržala prvo mjesto među svim svjetskim regijama, s ukupno oko 50 posto svih međunarodnih dolazaka ili 713 milijuna, što je i porast od 6 posto u odnosu na 2017.

Taj rast u Europi je, kako napominju iz UNWTO-a, potaknut snažnim rezultatima u južnoj i mediteranskoj Europi, gdje je porast dolazaka turista bio 7 posto, dok je u srednju i istočnu te zapadnu Europom stiglo po 6 posto više stranih turista. Nešto slabiji rezultat bio je u sjevernoj Europi.

Bliski Istok je sa 64 milijuna dolazaka stranih turista u 2018. na posljednjem mjestu među svim svjetskim regijama, ali i s najvećim porastom, od 10 posto, no po broju dolazaka stranih turista ili njih 343 milijuna na drugom mjestu iza Europe je i lani bila regija Azija i Pacifik, koja je i rasla za 6 posto.

Pritom su dolasci u jugoistočnu Aziju porasli za 7 posto, u jugoistočnoj Aziji za 6 posto, a u južnoj za 5 posto, dok je Oceanija imala umjereniji rast od 3 posto.

Najmanji porast od 3 posto zabilježile su Amerike (sjeverna i južna), sa ukupno 217 milijuna stranih turista, pri čemu su sjeverna i južna Amerika bile u plusu od 4 odnosno 3 posto, dok su srednja Amerika i Karibi u minusu od 2 posto, najviše, kako tumače iz UNWTO-a, zbog utjecaja uragana.

Afriku je u 2018. posjetilo 67 milijuna stranih turista ili 7 posto više nego u 2017., čemu je najviše pridonio porast dolazaka od 10 posto u sjevernoj Africi, a potom i od 6 posto u podsharaskoj Africi.

"Overtourisam" u gradovima sve jači i traži strategije svih dionika

U izvješćima i preporukama za ovu godinu, UNWTO dodatno upozorava i na problem prekomjernog turizma ili ′overtourisma′, o čemu je bilo dosta riječi i na panelima tijekom prošlotjedne najveće svjetske turističke burze ITB u Berlinu.

Provevši istraživanje o tom problemu na primjerima 18 studija slučajeva po svijetu, pogotovo vezanih za upravljanje sve većeg rasta urbanog turizma, stručnjaci UNWTO-a su zaključili da je u urbanim destinacijama/gradovima iznimno važno pronaći sinergiju svih dionika.

"Urbani turizam je višestruka aktivnost pa zahtijeva i strategiju na razini grada, uz naravno suradnju svih dionika. Važno je da se i tu poštuju i primjenjuju načela održivosti jer gradovi moraju imati uvjete i za stanovnike i za turiste, ali i investitore", kazao je o tome tajnik UNWTO-a Pololikashvili.

Među gradovima iz svijeta koje je istraživanje obuhvatilo su, primjerice, Amsterdam, Barcelona, Berlin, Cambridge, Edinburgh, Hangzhou, London, New York, Lisabon, Prag, Venecija i drugi, ali i Dubrovnik, za koji je na posebnom panelu o toj tematici u skopu ITB-a naznačeno da poduzima dobre mjere, među kojima je i projekt "Respect te City", bolje upravljanje dolascima stranaca s kruzera i druge.

"Svi primjeri pokazuju da nema univerzalne mjere za rješavanje ′overtourisma′ nego svaka destinacija mora u tome uvažavati svoje specifičnosti, a ono što svaka od njih zapravo mora riješiti je zajednički problem svima, od zagušenja na određenim mjestima i u određenim terminima, do prevelikog pritiska na infrastrukturu, usluge i drugo, pa i do smanjenja autentičnosti mjesta i velikog utjecaja na socijalne i druge aktivnosti stanovnika", upozoravaju iz UNWTO-a.