Većina švicarskih banaka kaže da na njihovo poslovanje neće utjecati najnoviji potez središnje banke kojim je uvela negativnu kamatnu stopu na depozite po viđenju, a analitičari ističu da će ta odluka imati prvenstveno utjecaja na banke u stranom vlasništvu koje posluju u toj zemlji.

Banke Credit Suisse, UBS i Raiffeissen objavile su da ih neće pogoditi potez švicarske središnje banke, koja je u četvrtak uvela negativnu kamatnu stopu na depozite po viđenju od 0,25 posto, dok je regionalna banka Zuercher Kantonalbank priopćila da će odsad odbijati primati kratkoročne depozite banaka ili će za to nametnuti strože kriterije.

Banka za poslovanje s građanima iz Berna PostFinance kazala je da je tek mali dio od 40 milijardi franaka depozita svojih štediša koje drži kod središnje banke podložno negativnoj kamatnoj stopi te da trenutno ne planira naplaćivati klijentima za njihove depozite.

Međutim, odluka švicarske središnje banke mogla bi pogoditi banke u stranom vlasništvu, koje čine gotovo polovinu ukupnog broja banaka u Švicarskoj.

HSBC i Deutsche Bank, dvije najveće banke u stranom vlasništvu u Švicarskoj, odbile su dati komentar za Reuters.

Analitičari ističu da velike švicarske banke vjerojatno neće postati magneti za strani kapital, jer one od 2011. kažnjavaju svoje klijente za držanje velikih novčanih depozita, odnosno otkad je središnja banka prvi put uvela mjere za ograničavanje rasta tečaja franka prema euru uslijed krize eurozone.

"Ta mjera uglavnom znači signal da se ne drže depoziti u švicarskim francima", rekao je Reto Foellmi, profesor međunarodne ekonomije na Sveučilištu u St. Gallenu, razjasnivši kako je ta mjera usmjerena na inozemne banke u Švicarskoj.

Središnja banka nije objavila koliko strane banke ili drugi financijski posrednici drže novčanih depozita kod nje. Ukupni depoziti krajem prošloga tjedna iznosili su 313 milijardi švicarskih franaka.

Posljednji put švicarske su vlasti uvele negativne kamatne stope 1970-tih godina, kako bi odvratile investitore da koriste švicarsku valutu kao sigurno utočište u vrijeme nestabilnosti na Bliskom istoku. Ovaj put je okidač bila ruska financijska kriza.

Inače, u studenome je Europska središnja banka uvela kamatu od 0,2 posto poslovnim bankama na njihove depozite na računima kod središnjih banaka, nakon čega je njemačka Commerzbanka prva među velikima u Europi, uvela naknadu klijentima za polaganje značajnih iznosa gotovine na računea. Deutsche banka je tada objavila da još razmatra hoće li trošak negativnih kamata prebacivati na klijente.