Šest tjedana nakon šokantne odluke koja je potaknula snažan uzlet franka, Švicarska narodna banka (SNB) našla se na meti kritičara zbog slabljenja gospodarstva, dok političari predlažu promjenu dosadašnjeg načina vođenja politike i vlasničke strukture.

Šok koji je 15. siječnja tržištima priredila SNB objavom da odustaje od obrane minimalnog tečaja od 1,2 franka za euro još se osjeća, a kritike iz redova političara dodatno su intenzivirane jer gospodarstvo zbog snažnog franka slabi.

Kako Švicarsku ove godine očekuju parlamentarni izbori, pritisci će vjerojatno porasti, primjećuje Reuters. Tamošnja Socijaldemokratska partija (SP) požuruje raspravu u parlamentu o radu SNB-a i njegovom majušnom tročlanom odboru guvernera, strukturi za koju kažu da je dovela do netransparentnog donošenja odluka.

"Ne može biti da tri čovjeka imaju veći utjecaj na sudbinu zemlje od same vlade", kazala je za Reuters Susanne Leutenegger Oberholzer, zastupnica SP-a u parlamentu.

Takav potez SP-a, koji drži dva mjesta u sedmočlanom vijeću koji upravlja Švicarskom, dio je širih negativnih reakcija otkad je SNB-ov potez potaknuo snažan uzlet franka prema euru, dovodeći u opasnost gospodarstvo koje se uvelike oslanja na izvoz u Europu.

Kriza bi mogla dodatno narušiti povjerenje u SNB-ovu sposobnost da ispuni svoju temeljnu zadaću očuvanja stabilnosti cijena te stvaranja "odgovarujućeg ozračja za gospodarski rast", kao što navode na službenim mrežnim stranicama. Nominalno neovisna banka mogla bi se oglušiti na galamu koju su digli švicarski političari, no pitanje reforme već je otvoreno.

"SNB će se naći pod pritiskom da učini sve što je u njegovoj moći da deprecira, odnosno zaustavi aprecijaciju franka. No, opcije su vrlo ograničene", kaže Thomas Straubhaar, profesor ekonomije na Sveučilištu u Hamburgu.

SNB je opravdao svoju odluku tvrdeći da utvrđeni tečaj od 1,2 franka za euro, uveden na vrhuncu dužničke krize 2011. godine, nije održiv, ponajprije zato što se Europska središnja banka (ECB) sprema uvesti program kupovina obveznica, čija ukupna vrijednost premašuje 1.000 milijardi eura, čime će pritisniti jedinstvenu valutu.

Tri guvernera više utječu na sudbinu Švicarske nego vlada

Švicarski mediji hvalili su SNB zbog toga što je imao "petlje" učiniti kontroverzni potez, no banka se nalazi pod budnim okom javnosti, posebice otkako je prije tri godine njezin prethodni predsjednik morao odstupiti zbog skandala povezanog s njegovom suprugom vezano uz trgovanje valutama.

Čitav niz kritičara, uključujući članove stranke SP-a, usredotočen je na načine donošenja odluka o monetarnoj politici u SNB-u.

U Sjedinjenim Državama o monetarnoj politici odlučuje 12-člano Vijeće za operacije na otvorenom tržištu (FOMC). U britanskoj središnjoj banci Bank of England ih je devetero članova, a u ECB-u njih 25, uključujući 19 guvernera središnjih banaka iz zemalja eurozone, vode rasprave prije donošenja odluke.

U SNB-ovu odboru su svega trojica guvernera, svi sa sličnim profesionalnim karijerama, što je struktura za koju neki strahuju da priječi žustru razmjenu stajališta.

"SNB mora ostati neovisan. No, ne bi smio donositi odluke u svojevrsnoj izolaciji, van dodira sa stvarnošću", kazao je Nick Hayek, predsjednik švicarskog proizvođača satova Swatch.

Druga skupina kritičara izdvaja sto godina staru vlasničku strukturu SNB-a, prema kojoj švicarski kantoni participiraju u temeljnom kapitalu i profitu središnje banke, za koju kažu da ima nedostatke.

Zadržavanje minimalnog tečaja moglo bi dovesti do velikih gubitaka u SNB-ovoj bilanci. To inače ne bi bio problem za neku središnju banku, no u Švicarskoj riskiraju ljutnju kantona, čiji se proračuni oslanjaju na SNB-ove transfere, kao i članove utjecajne Švicarske narodne stranke.

Bolje bi rješenje, kako su kazali ekonomisti, bio radikalni preustroj stoljetne prakse kantonalnog mehanizma financiranja.