To proizlazi iz prijedloga zakona koji je skrojila vlada u Bernu, a kojim se otvara put manjoj diskreciji koju su klijenti dosad uživali u tom alpskom financijskom raju.

Pod istragom 13 banaka
Na ublažavanje bankarske diskrecije Švicarska se odlučila nakon što se 13 njenih banaka našlo pod istragom američkih vlasti. Amerikanci su istragu protiv švicarskih banaka pokrenuli nakon što je UBS 2009. godine priznao da je tisućama svojih klijenata pomogao da izbjegnu plaćanje poreza u SAD-u, što ga je stajalo kazne od 780 milijuna dolara. Administracija Baracka Obame je potom pokrenula istragu protiv niza švicarskih banaka za koje sumnja da su svojim američkim klijentima pomogle u izbjegavanju plaćanja poreza.

Ta je istraga najstariju švicarsku privatnu banku, Wegelin, stajala glave: nakon što je nedavno na sudu u New Yorku proglašena krivom po optužbi da je američkim državljanima od 2002. do 2010. pomogla u izbjegavanju plaćanja čak 1,2 milijarde dolara poreza te joj je određena novčana kazna, 270 godina stara banka našla se pred zidom. Iako se Wegelin ponašao u skladu sa švicarskim propisima, takav stupanj zaštite tajnosti podataka klijenata za američke je vlasti, koje muku muče sa smanjenjem proračunskog manjka, bio prst u oko. Uslijedio je žestok pritisak Washingtona na Bern, usmjeren na izmjenu strogih švicarskih propisa o bankarskoj tajni. Stvari su otišle toliko daleko da su pojedini švicarski financijaši počeli izbjegavati dolazak u SAD, strahujući da bi mogli biti uhićeni.

Put za nagodbe
Švicarska je vlada stoga odlučila ublažiti stroge propise o banakrskoj tajni, koji će njenim bankama omogućiti da se nagode s američkim vlastima. U prijedlogu zakona, o kojemu još mora raspravljati parlament, vlada u Bernu je odlučila da će švicarske banke moći dostavljati informacije o aktivnostima njihova osoblja i klijenata u SAD-u. Iako banke identitet klijenata i dalje neće otkrivati, u Bernu vjeruju da će američkim vlastima i ove informacije biti dovoljne da smanje pritisak na Švicarsku i njene banke.

Pragmatično rješenje
Zauzvrat Amerikanci više ne bi istraživali prijašnje aktivnosti švicarskih banaka i njihovih američkih klijenata, no kazne će vjerojatno morati platiti. Procjene govore da bi njihove blagajne zbog toga mogle biti olakšane za sedam do deset milijardi švicarskih franaka.

- Ovo će rješenje pomoći bankama da izađu iz situacije u kojoj su se našle - poručila je švicarska ministrica financija Eveline Widmer-Schlumpf koja je zakonski prijedlog svoje vlade ocijenila kao "pragmatično rješenje". Iako su švicarski bankari javno podržali ovakvo kompromisno rješenje spora, neslužbeno pokazuju razočaranje što je njihova vlada popustila pod pritiscima Washingtona.