Iako će uštede za dužnike u francima biti znatno manje nego kod prvobitnog modela, u Udruzi Franak pomirili su se s kompromisnim rješenjem ministra Linića i bankara, prema kojem će se kamatne stope na stambene kredite u švicarcima smanjiti na 3,23 posto.

Međutim, u udruzi upozoravaju da izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju ne rješavaju tempiranu bombu koja postoji kod svih kredita s promjenjivim kamatama. Radi se o načinu formiranja kamatne stope odnosno njezina fiksnog i varijabilnog dijela.

'Onima koji imaju stambene kredite s valutnom klauzulom vezanom uz franak rate kredita smanjit će se 10 do 20 posto. Problem su svi ostali krediti u kojima nisu ugovoreni parametri za izračun kamatne stope. U svim tim ostalim kreditima banke bi trebale uskladiti parametre s dužnicima, što je gotovo nemoguće bez intervencije države', upozorio je Goran Aleksić iz Udruge Franak komentirajući Linićev zakon u Dnevniku Nove TV.

Zakonskim odredbama propisano je tek to da vjerovnik (banka) mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre, fiksni dio kamatne stope i razdoblja promjena kamata. To se odnosi i na nove kredite i na postojeće kredite s promjenjivim kamatnim stopama.

U ispunjavanju zakonskih uvjeta većina banaka odlučila se za euribor pa su postojeće kamatne stope podijelile na fiksnu maržu i euribor kao promjenjivi dio. U tome ne bi bilo ništa sporno da referentna kamatna stopa euribor nije na povijesno najnižim razinama (trenutačno šestomjesečni euribor iznosi 0,318 posto). budući da ona praktično više ne može padati već samo rasti, to znači da se kamatne stope na kredite u budućnosti mogu samo povećavati.

Dakle, svim dužnicima s promjenjivim kamatnim stopama u budućnosti prijete slične problemi kao oni što su pogodili dužnike u francima. Opet se ponavlja situacija da se bankama omogućuje definiranje pravila igre u uvjetima kada je jedan od ključnih promjenjivih parametara, kao što je to bio slučaj s tečajem švicarskog franka, na svom povijesnom minimumu.