Više od 100.000 hrvatskih korisnika kredita vezanih uz švicarski franak u četvrtak će doznati presudu zagrebačkog Trgovačkog suda u sporu protiv osam hrvatskih banaka koji je pokrenula udruga Potrošač.

Sudac Radovan Dobronić objavit će nepravomoćnu presudu točno godinu dana od prvog ročišta u sporu protiv banaka koje je Potrošač tužio zbog valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope.

Prvo pripremno ročište održano je lani 4. srpnja, a kolektivna tužba protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke, prihvaćena je prošlog prosinca.

Suđenje je počelo u ožujku, kada je sudac ustvrdio da je valutna klauzula dopuštena, ali da bi njena primjena trebala biti iznimka, a ne pravilo te da se postavlja pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme dok je kuna bila stabilnija od franka i eura.

Niz korisnika spornih kredita posvjedočio je da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta, ali su im kasnije drastično porasle rate dugoročnih kredita vezanih uz franak, čiji je rast tečaja u kombinaciji s rastom kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice. Opunomoćenici banaka rast kamata obrazložili su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.

Predstavnici Potrošača tvrde da banke nisu imale stvarno, već virtualno pokriće u francima te da su tečajni rizik "svalile" na potrošače koji na to nisu bili upozoreni.

No predstavnici banaka su odgovorili da su banke gotovo u potpunosti imale usklađenu imovinu i obveze u francima te da nisu zarađivale niti su imale špekulativne namjere zarađivati na tečajnim razlikama.

Potrošač je, pak, ustvrdio da su banke na početku obveze pokrivale deponiranom štednjom i zaduženjem u inozemstvu, ali da su s rastom tečaja tečajni rizik otklonile 'derivatnim instrumentima'. Tvrde da je riječ o visokorizičnim kreditima koje su banke uvele na netransparentan način.

U slučaju da se utvrdi da su banke nepošteno ugovarale valutne klauzule u francima uz promjenjive kamatne stope krediti u toj valuti bi se trebali konvertirati u kune po tečaju na dan sklapanja kredita. Potrošači bi pojedinačno mogli tražiti povrat novca, no to pravo ne bi ostvarili dobivanjem kolektivne tužbe.

Riječ je o prvoj takvoj tužbi u povijesti hrvatskoga pravosuđa, a Potrošač ističe da u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita vezanih za švicarce.