Premijer je naglasio da su ekonomske koristi od eura brojne - trajno će se ukloniti valutni rizik u gospodarstvu, kao i smanjiti trošak zaduživanja svih domaćih sektora, odnosno građani i poduzeća imat će manje troškove financiranja nego u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja.

"Uvođenjem eura Hrvatska se trajno rješava rizika valutne, trajno će se otkloniti trošak konverzije, a za gospodarstvenike je također važno naglasiti da upotreba zajedničke valute trajno pridonosi jačanju međunarodne razmjene i konkurentnosti", kazao je Plenković.

Euro je druga najveća i najsnažnija globalna valuta kojom se koristi više od 340 milijuna ljudi u europodručju EU, rekao je Plenković, napomenuvši da je Hrvatska od svih EU država izvan europodručja najmanja po broju stanovnika, a istodobno najviše euroizirana.

Naime, kako je naveo, Hrvatska ima najvišu euroizaciju depozita od svih članica EU-e koje nisu u europodručju. Primjerice, Hrvati već duže vrijeme izražavaju vrijednosti u eurima, računaju i većinom štede u toj valuti, pa tako štednja stanovništva u eurima u Hrvatskoj nikad nije pala ispod 66 posto ukupne vrijednosti štednje, a u prosjeku je u posljednjih 9,5 godina iznosila je oko 76 posto, kazao je premijer.

Iznio je i podatke da je 46 posto kredita stanovništvu u kunama s valutnom klauzulom, a i poduzeća su također znatno povezana s eurom. Nadalje, 58 posto vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje se u području eura, 56 posto svih turističkih noćenja ostvaruju gosti iz europodručja, dok je u financijskom sustavu udio plasmana banaka u devizama i kunskih s valutnom klauzulom, u ukupnim plasmanima 50 posto.

Plenković je rekao kako je plan i namjera ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II po potvrdi ispunjenja svih uvjeta u drugoj polovini 2020. godine. U tom tečajnom mehanizmu zemlja će biti oko 2,5 do 3 godine a ulazak u europodručje očekuje se najranije u siječnju 2023. ili siječnju 2024. godine.

Time bi se Hrvatska, kako je kazao, priključila grupi od već 19 zemalja Unije koje su prihvatile euro kao službenu valutu.

I predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović iznio je neke od pozitivnih učinaka uvođenja eura - smanjenje cijene kapitala, lakše ostvarivanje boljeg kreditnog rejtinga, uklanjanje rizika valutne klauzule, potencijalno podizanje konkurentnosti izvoznika itd.

"Možemo se nadati da će se pojačati pozicija Hrvatske u kontekstu povlačenja izravnih stranih ulaganja", rekao je Burilović te dodao kako euro nije i ne smije biti sam po sebi svrha, niti forma koja se provodi bez jasne vizije, svrhe i namjere.

Euro nije čarobni štapić i univerzalni lijek gospodarskih problema već ga treba iskoristiti kao dodatak i generator za realizaciju strateških ciljeva, poručio je Burilović.