Prema podacima ankete o radnoj snazi koju DZS provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO), kretanja na tržištu rada u zadnjem su se tromjesečju prošle godine očekivano pogoršala. Na to su upućivali i podaci HZZ-a koji su pokazali rast broja registriranih nezaposlenih prema kraju godine. Međutim, negativni trendovi na tržištu rada još su vidljiviji usporedi li se stopa nezaposlenosti sa zadnjim tromjesečjem 2009. Naime, anketna stopa nezaposlenosti u zadnjem tromjesečju 2010. iznosila je 12,1%, što je 0,6 postotnih bodova više nego u trećem tromjesečju, dok je u zadnjem tromjesečju 2009. iznosila 9,2%. Istovremeno, prosječna registrirana stopa nezaposlenosti u zadnjem tromjesečju 2010. je iznosila 18,3 posto.

Velika razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti upućuje na činjenicu da znatan broj prijavljenih na Zavodu nije tamo radi zapošljavanja (oko jedne trećine prijavljenih) već da bi ostvarili određena socijalna prava. Uzme li se u obzir da jedan dio ostvaruje primanja od neprijavljenog rada, utjecaj je dvostruko negativan. Tako osim što se iz proračuna izdvajaju sredstva za naknade za nezaposlene, prihod od neprijavljenog rada (siva ekonomije) ne ulazi u porezni sustav.

Aktivno stanovništvo u četvrtom tromjesečju iznosilo je 1,738 milijuna (18 tisuća manje nego u istom tromjesečju 2009.), od toga zaposlenih 1,528 milijuna, što je 66 tisuća manje nego u zadnjem tromjesečju 2009. Nakon što je u trećem tromjesečju premašio 2 milijun, broj radno neaktivnih osoba nastavio je rasti pa omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva iznosi 1,17, to jest na svaku aktivnu osobu statistički dolazi 1,17 radno neaktivnih osoba. Takva slika ne samo da negativno utječe na produktivnost već i povećava troškove države. Nadalje, kroz pad radno aktivnog uz istovremeni rast neaktivnog stanovništva, srednjoročno i dugoročno u pitanje dolazi i održivost postojećeg mirovinskog sustava, posebno uzme li se u obzir i pogoršanje demografske slike Hrvatske. Osim toga, zabrinjavajuća je i stopa zaposlenosti, koja iznosi niskih 40,5% te, što još više zabrinjava, ima trend pada.

S obzirom na podatke HZZ-a za prvo tromjesečje ove godine i anketna stopa nezaposlenosti trebala bi nastaviti rasti, dok bi sezonsko zapošljavanje u drugom tromjesečju trebalo utjecati na smanjivanje stope nezaposlenosti. Prema kraju godine očekujemo zaustavljanje negativnih trendova na tržištu rada, ali nezaposlenost bi na razini cijele godine trebala biti na nešto višoj razini nego prošle godine. Nadalje, velika razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti upućuje na činjenicu da znatan broj prijavljenih na Zavodu ostvaruje primanja od neprijavljenog rada. Budući da je prema Planu za 2010. godinu HZZ utrošio više od 1,5 milijardi kuna na rashode za prava za vrijeme nezaposlenosti, kao jedan od prioriteta svakako se nameće potreba za provođenjem mjera za suzbijanje sive ekonomije.