Čim se vrati s ljetnog odmora, Mario Draghi uvest će nove poticaje za oporavak gospodarstva eurozone, prognoziraju ekonomisti u Bloombergovoj anketi.

Usprkos drastičnih mjera Europske središnje banke kakve nisu viđene u njenoj dosadašnjoj povijesti, u Bloombergovoj anketi koja je obuhvatila 47 analitičara više od 60 posto ih smatra da još nije poduzeto sve, a kao najvjerojatniji termin nove akcije predviđaju 8. rujna, iako nekolicina očekuje reakciju već u lipnju. Na sastanku u četvrtak ne očekuju se nove odluke.

Bez radikalne promjene ekonomske politike u devetnaesteročlanoj eurozoni slabašni gospodarski oporavak nedovoljan je da bi se ostvarila ECB-ova planirana stopa inflacije blizu dva posto. To potiče očekivanja da Draghi mora ponovo djelovati, iako su su kamatne stope u posljednjih nekoliko mjeseci snižene na rekordno niske razine, program kvantitativnog popuštanja proširen za trećinu i a najavljeni su i dugoročni besplatni krediti za banke.

Gospodarski rast i rast plaća u doglednoj budućnosti ostat će slabi, a u takvim okolnostima teško je očekivati inflaciju na razini planirane ili višu, rekao je za Bloomberg Fabian Fritzsche, ekonomist u društvu za upravljanje imovinom Collineo iz Dortmunda.  

Draghi je prošlog tjedna u Washingtonu ponovio kako je ključno spriječiti da niska inflacija uruši i plaće. Prošlog mjeseca zabilježena je nulta stopa inflacije, a ekonomisti procjenjuju da će stopa polako rasti i tek bi 2018. prosječna godišnja stopa mogla dosegnuti 1,7 posto.

U anketi prije sastanka Vijeća guvernera ECB-a 10. ožujka većina analitičara očekivala je rezanje kamatnih stopa i jačanje programa kvantitativnog popuštanja, a mjere koje je ECB na tom sastanku podržao pokazale su da su njihova očekivanja bila opravdana.

U posljednjem istraživanju dvije trećine ekonomista koji predviđaju nove poticaje procjenjuju da će oni biti uvedeni u idućih pet mjeseci. Svi osim jednog procjenjuju da će ECB će produžiti program kvantitativnog popuštanja do kraja ožujka 2017., a 36 posto ih očekuje da će ECB smanjiti kamatne stope na depozite ispod sadašnjih -0,4 posto. Četvrtina ispitanih analitičara očekuje da će Draghi povećati mjesečni otkup obveznica iznad 80 milijardi eura (90 milijardi dolara).

Ekonomisti vide malo prostora za daljnje rezanje referentnih kamatnih stopa. Većina se slaže s mišljenjem Vijeća guvernera da će efikasna donja granica za depozitnu stopu uskoro biti dosegnuta. Analitičari tu granicu vide na -0,5 posto, a 62 posto ih smatra da će ECB, ako opet smanji kamatnu stopu, uvesti sustav izuzeća kako bi ublažila utjecaja na bankarski sustav. Referentna stopa, koja je sada na nuli, ne može se više smanjivati, pokazalo je istraživanje.

Novi plan Europske središnje banke za početak kupnje ne-bankarskih korporativnih obveznica u sklopu programa kvantitativnog popuštanja bit će ograničen na oko 7,5 milijardi eura mjesečno, navodi se u istraživanju. Taj program trebao bi započeti potkraj ovog tromjesečja. Samo 11 posto ispitanih ekonomista smatra da će program biti proširen na dionice.

Što se tiče ekstremnijih oblika poticaja, njih ne treba očekivati tako skoro, pokazuje istraživanje. Analitičari smatraju da izravna uplata iz državne blagajne u džepove građana nije realna opcija u skorije vrijeme. Devedeset i tri posto ispitanih smatra da ECB neće razmatrati mjeru koja se popularno naziva "novcem iz helikoptera".