Nobelovac i profesor na sveuličištu Columbia Joseph Stiglitz je u komentaru objavljenom na BBC Newsu napisao da postoji prilično velika šansa da će eurozona za godinu dana biti manja nego što je danas, ali i da striktne mjere štrednje nisu put kojim Europa treba ići.

Stiglitz ističe kako je većina ekonomista već u trenutku stvaranja eurozone smatrala kako je taj zadatak nedovršen jer je uklonjeno previše mehanizama prilagodbe koji nisu dobili adekvatne zamjene.

Takvo mišljenje očito dijeli i sam Stigliz koji je naglasio da ne kritizira sporo uvođenje plana pomoći Grčkoj dogovorenog u sprnju, za koji kaže da "nije tako sporo za demokraciju", već su njegove kritike usmjerene na činjenicu da ništa nije učinjeno u 10 godina koje su prethodile krizi.

Uspoređujući funkcioniranje eura i američkog dolara, nobelovac kaže kako je jedan od razloga zašto dolar uspješno funkcionira u svih 50 saveznih država taj što postoji zajednička fiskalna vlast i visoka razina migracije te su "voljni dopustiti da se Sjeverna Dakota isprazni".

S druge strane, kaže Stiglitz, Europa nema zajedničku fiskalnu vlast, migracije su teže, a većina zemalja ne bi bila spremna prihvatiti odlazak kompletnog stanovništa, što znači da ne postoji okvir za učinkovitu zajedničku valutu.

"Pakt za recesiju"
Stiglitz smatra da je dogovor o stabilnosti i rastu eurozone, kojim su dogoverene razine državnog duga, deficita i inflacije, prije bio "pakt za recesiju" nego pakt za rast zato što je "ograničavanje deficita u vrijeme šoka recept za recesiju", a upravo to Grčka sada osjeća na svojoj koži.

"Pitanje je uvijek bilo hoće li (eurozona) biti dorasla zadaktu kada se pojavi kriza", piše Stiglitz i dodaje kako on misli da "porota još nije odlučila".

Vrhunski ekonomist pohvalno se izrazio o planu pomoći koji su članice eurozne dogovorile u srpnju rekavši da je to bio "prilično dobar sporazum" koji je prepoznao da Grčka treba pomoć za rast, no problem je u tome što dogovor nije popraćen novcem, a proces ratifikacije je spor.

Zbog toga osnovni problem dužničke krize još nije riješen, a Stiglitz kaže da će za njegovo rješavanje Europski fond za financijsku stabilnost morati ili biti povećan ili dobiti priliku da sam posuđuje novac, dok će u dužem roku nužno biti i izdavanje zajedničkih obveznica eurozone.

"Problem eurzone je u tome što su mislili da im kao dio okvira za funkcioniranje treba ograničavanje deficita, a to je jednostavno bila pogrešna analiza", naglašava Stiglitz, te podsjeća da su Irska i Španjolska prije krize imale višak i vjerovale su da će im to što imaju ograničene deficite biti dovoljno da zaštite gospodarstvo što je "jednostavno bilo pogrešno".

Tko treba otići?
Nobelovac smatra kako postoji "prilično velika šansa" da će eurozona za godinu dana biti manja nego što je danas te navodi kako među ekonomistima postoji široki konsenzus da bi najbolji način da se to provode bio izlazak članica iz sjeverne Europe jer bi to bila najbezbolnija prilagodba.

No, nije izgledno da će se to dogoditi, već prevladavaju stavovi da će eurozonu napustiti neke slabije članice, što će dovesti do "vrlo velikih trauma" na globalnim financijskim tržištima, poput zamrzavanja kreditiranja, upozorava Stiglitz.

Stiglitz drži da će se eurozona "gotovo sigurno raspasti" ako Europa nastavi inzistirati na mjerama štednje poput onih koje implementira Njemačka, bez pružanja pomoći koju trebaju zemlje u teškoj ekonomskoj situaciji, kao što je Grčka.

Međutim, ako se osigura novac za zemlje u problemima, onda eurozona "može preživjeti", barem "na neko vrijeme", napisao je nobelovac.

Bankrot Grčke nije neizbježan
Stiglitz smatra kako bankrot Grčke nije neizbježan, uz uvjet da joj eurozona osigura dovoljno pomoći za gospodarski rast. "Ima ogromni potencijal za rast", napisao je Stiglitz o Grčkoj te dodao kako će prezadužrna članica eurozone moći rasti i vraćati svoje dugove ako "Europa stvori dovoljno novca".

No, ugledni ekonomist upozorava kako da sada nije vidio pomoć za rast, nego samo pomoć za "krpanje" prekomjernog deficita, zbog čega nije "jako optimističan" po pitanju mogućnosti da se Grčka spasi od bankrota.