U Berlinu se priprema sporazum 50-tak zemalja koje će automatski razmjenjivati informacije o imovini stranaca poreznim vlastima njihove matične zemlje. Mnoge bivše porezne oaze najavljuju priključivanje inicijativi.

Za utajivače poreza njihov svijet poreznih oaza postaje sve manji i neugodniji. Već od siječnja 2016. će pedesetak zemalja početi sakupljati podatke o otvorenim novim računima stranih građana, kao i podatke o kamatama, dividendama ili dobiti na uloženi kapital. Već od srpnja 2017. će te zemlje onda i razmjenjivati te podatke. Drugim riječima, javljat će sve detalje poreznim vlastima zemlje iz koje vlasnik tog računa potječe.

Ove srijede će na konferenciji u Berlinu biti potpisan odgovarajući sporazum i koji se temelji na standardima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Kako je objavio glasnogovornik njemačkog Ministarstva financija Martin Jäger, neće dugo potrajati da se krug zemalja još više proširi. Jer već ukupno 65 zemalja podržava takvu razmjenu informacija o prometu novca stranih državljana, a među njima su i neke donedavno notorne porezne oaze i financijska čvorišta poput Švicarske, Liechtensteina ili Singapura. Zainteresirane su i karipske zemlje, neke zemlje Južne Amerike, Azije i Afrike.

Washington bi primao, ali ne bi davao

Na čelu je svih 28 zemalja Europske unije, a i inače će još ostati malo zemalja Starog kontinenta gdje će novac biti sakriven od poreznika. Poseban problem su Sjedinjene Američke Države: ne zato jer ova zemlja članica OECD-a podržava utaju poreza, što je i ovog ponedjeljka izričito naglašeno u američkom Ministarstvu financija ("SAD nisu nikakva porezna oaza, niti ova zemlja namjerava to postati.") Problem je izbio zato jer Amerikanci ne mogu prihvatiti načelo reciprociteta. Drugim riječima: SAD bi rado primao sve informacije o kapitalu i dobiti, ali ne žeie prihvatiti obvezu da takve informacije iz svojih banaka i prosljeđuju drugim zemljama. Ali u tom slučaju već postoje određeni bilateralni sporazumi između EU-a i SAD-a.

Ipak, u Njemačkoj koja je jedna od inicijatorica ovog sporazuma su veoma zadovoljni podrškom toj inicijativi. "Nedvosmislena, jasna poruka ove konferencije će biti: utaja poreza se više ne isplati. S tim je gotovo", izjavio je glasnogovornik Jäger. Tim više što se ova inicijativa za "presušivanjem" poreznih oaza ne odnosi samo na imovinu građana i privatnih osoba koji su ih "sklonili na sigurno". Inicijativa skupine najrazvijenijih i najznačajnijih zemalja u razvoju (G20) se odnosi i na međunarodne koncerne koje "vrte" svoju dobit po zemaljskoj kugli sve dok jedva da igdje plate ikakav porez.

1.000.000.000.000 eura za škole, bolnice...

U službenim krugovima se nerado govori o kojim je to iznosima uopće riječ koje tako nedostaje u državnim blagajnama za škole, bolnice i prometnice, ali neslužbene procjene govore kako je riječ o upravo basnoslovnim iznosima. Tako Europska komisija smatra da samo zemlje Europske unije tako ostaju bez jednog bilijuna - dakle milijun milijuna eura i to svake godine! I glavni tajnik OECD-a Angel Gurria smatra da je riječ o najmanje dva bilijuna dolara, a nevladina udruga Tax Justice Network govori o "veoma suzdržanoj procjeni" ako se uzme oko 250 milijardi dolara samo od privatnih osoba koje one ne žele plaćati poreznicima, također uzeto samo za jednu godinu.

Povrh toga, Njemačka je odlučila još pooštriti kazne za svoje građane koje su utajile porez. Već je i do sad bilo rasprava kako ne može biti da je netko godinama varao državu i da sad plati samo globu, ako je iznos nekako ispao (nakon zastare za starija dugovanja) ispod milijun eura. Taj novi, oštriji propis stupa na snagu iduće godine i kako javljaju njemački mediji, upravo nevjerojatno mnogo poreznih utajivača se ove godine prijavilo poreznom uredu kako bi još "upali" u stare, blaže propise. Riječ je o 32 tisuće (samo)prijava, a o iznosu kojeg će oni još trebati platiti njemačka porezna uprava ne želi dati procjene.