Procijenjena financijska imovina hrvatskih građana u prošloj je godini ipak blago povećana. U nominalnom izrazu porasla je oko 17 milijardi kuna ili 5,9 posto, dosegavši razinu nešto višu od 306 milijardi kuna. Zbog ostvarenog porasta cijena na malo od 4,7 posto tijekom 2012. u realnom je izrazu imovina građana zapravo povećana samo 1,1 posto.

Od svih oblika imovine građana nominalno je smanjena samo ona uložena u dionice izlistane na tržištu kapitala (za 6,1 posto) i investicijske fondove (za 10,2 posto). Pritom je i u izboru vrste fonda vidljiva sklonost prelasku u nešto sigurnije oblike ulaganja: imovina građana uložena u novčane investicijske fondove povećana je za 21,7 posto, dok je ona uložena u dioničke i mješovite fondove smanjena za 10,3, odnosno za 17 posto. Također je i imovina građana u obveznicama povećana za 4,7 posto. Ukupno je sva imovina građana povezana s tržištem kapitala u prošloj godini nominalno smanjena oko 3,1 posto.

S druge strane, nastavljen je rast imovine u bankovnim depozitima i stambenoj štednji, za 3,9, odnosno 3,8 posto. Procijenjena imovina u gotovini (kunskoj i deviznoj) povećana je za 2,2 posto, pri čemu je zbog vrlo uspješne turističke sezone i vjerojatnog povećanja udjela sive ekonomije rast imovine građana u obliku gotovine u stranim valutama po našoj procjeni bio nešto veći (oko 2,7 posto). Procijenjene matematičke pričuve životnih osiguranja, koje se također mogu smatrati sigurnijim oblikom ulaganja, prošle su godine povećane za 9,5 posto. Samo je mirovinska štednja u prošloj godini rasla brže (čak za 24,5 posto).

Dinamiku financijske imovine građana sličnu zabilježenoj tijekom prošle godine možemo očekivati i u idućem razdoblju, sve do ozbiljnijeg oporavka gospodarstva i zamjetnijeg porasta životnoga standarda. Mirovinska će štednja zauzimati sve značajnije mjesto u ukupnoj imovini građana, a sigurniji oblici ulaganja imat će prednost sve do značajnijeg oživljavanja na tržištu kapitala i povećanja sklonosti građana za rizičnija ulaganja.

Građanima je štednja bila i ostala glavno utočište od moguće nesigurnosti, dok je bankama stabilna štednja oslonac u kriznim vremenima kada je sve upitnije inozemno financiranje. Štednja u bankama i stambenim štedionicama lani je porasla sa 169,5 milijardi na 176,1 milijardu kuna i čini 57,5 posto financijske imovine građana.