Na razini 28-članog EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u ožujku za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je stagnirala, izračunali su europski statističari.

Pritom je pad proizvodnje u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto, te energetskom sektoru, za 0,2 posto, neutralizirao povećanje proizvodnje u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto, te kapitalnih dobara, za 0,4 posto.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u ožujku smanjena za 0,3 posto u odnosu na veljaču kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda pala 0,1 posto.

Najveći pad proizvodnje također je zabilježen u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za jedan posto, te u energetskom sektoru za 0,3 posto. Najviše je pak porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto, te kapitalnih dobara, za 0,4 posto.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je pala sezonski prilagođena industrijska proizvodnja na Malti, za 3,7 posto. Slijede Grčka s padom proizvodnje za 2,7 posto, te Švedska, gdje je smanjena za 2,3 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena u ožujku za 0,6 posto u odnosu na veljaču kada je pala 2,3 posto.

Najveći rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Litvi, za 3,5 posto. Slijedi Danska s 1,8 posto, te Slovačka s 1,2 posto.

Slabašan rast proizvodnje u EU na godišnjoj razini

Na razini EU-a industrijska je proizvodnja u ožujku prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata na godišnjoj razini porasla 0,4 posto. U veljači je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0,5 posto.

U eurozoni se pak smanjila u ožujku za 0,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu, pokazuju revidirani podaci europskog statističkog ureda.

I u 28-članoj EU i u eurozoni najveći pad proizvodnje zabilježen je u sektoru proizvodnje energije, za 6,2 odnosno 7,3 posto.

Najviše je pak u EU porasla proizvodnja u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto, te kapitalnih dobara, za 1,5 posto.

Sektor kapitalnih dobara prednjačio je pak skokom proizvodnje u eurozoni, za 1,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

Među zemljama EU-a daleko je najveći rast industrijske proizvodnje u ožujku na godišnjoj razni zabilježila Irska, za 22,1 posto. Slijede Poljska s osam posto, te Mađarska sa 7,9 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u ožujku porasla na godišnjoj razini 2,9 posto, nakon 0,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.

Najveći je pad proizvodnje na godišnjoj razini u ožujku zabilježen u Portugalu, za 7,9 posto. Gotovo upola slabiji pad bilježila je Malta, za 3,6 posto, a slijedi Španjolska sa smanjenjem proizvodnje za 3,4 posto.