S lanjskim izvozom 1,6 milijuna tona Srbija je ostvarila rekordnu isporuku kukuruza na svjetsko tržište, što ju je svrstalo na 10. mjesto u svijetu u izvozu te poljoprivredne kulture, a na šestom u Europi. U regiji je Srbija na prvome mjestu u proizvodnji i izvozu kukuruza. Najveća količina od 561.000 tona izvezena je u posljednja tri lanjska mjeseca. Godišnji urod kukuruza lani je iznosio 3,5 milijuna tona.

Izvoz otporan na krizu
Prema kazivanju Vukosava Sakovića, direktora Fonda za žito, Srbija bi u 2010. mogla izvesti čak dva milijuna tona. Izvozna cijena kukuruza kretala se od 90 do 140 dolara za tonu. Zahvaljujući izvozu kukuruza, šećera i malina, poljoprivredna djelatnost je jedina gospodarska grana u kojoj Srbija ostvaruje suficit u robnoj razmjeni sa svijetom. Najveće količine kukuruza izvezene su u Španjolsku, Portugal, Grčku, Italiju i Cipar. Oko 90% kukuruza izvezeno je na tržište EU. Lanjskim izvozom poljoprivrednih proizvoda ostvaren je suficit od 700 milijuna dolara, što je za 200 milijuna dolara više u usporedbi s 2008. godinom. Suficit je povećan iako je zbog gospodarske krize izvoz smanjen. Prema podacima Privredne komore Srbije, smanjen je izvoz, ali i uvoz poljoprivrednih prehrambenih proizvoda za 37 posto, jedino povećanje je zabilježeno u izvozu kukuruza. Ukupan srpski izvoz u prošloj godini iznosi oko osam milijardi dolara, pri čemu je, gledano po gospodarskim granama, izvoz poljoprivrednih proizvoda najzastupljeniji. Najviše deviza, oko dvije milijarde eura, zarađeno je od prodaje kukuruza, malina i šećera. Prema ocjeni ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja izvoz je moguće povećati u 2010. godini, a za to je, osim kvalitete potrebno pojedine vrste voća poput malina, plasirati u manjim pakiranjima. Visoka proizvodnja kukuruza nije se adekvatno odrazila u proizvodnji svinjskog mesa. Iako je najveći proizvođač kukuruza među zemljama Cefte, Srbija uvozi svinje iz Makedonije. Mnogi domaći uzgajivači svinja prestali su se baviti tim poslom nakon što je država pokazala da ne može otkupiti godišnju proizvodnju svinjskog mesa tako da je njihov uzgoj postao nerentabilan.


Maline ipak unosnije
Glede ostvarenoga deviznog priljeva kukuruz se nalazi na trećemu mjestu, odmah iza šećera i malina, koje su glavni izvozni adut, jer se pokazalo da kvalitetom nemaju konkurenciju na svjetskom tržištu. Najveći uvoznik malina je Njemačka, slijede Italija i Turska. Dok Vojvodina prednjači u proizvodnji kukuruza na koju otpadaju dvije trećine ukupne produkcije, u Šumadiji su najveći proizvođači malina. Proizvodnja malina je daleko unosnija od kukuruza jer se za jednu tonu toga voća dobije više od dvije tisuće eura. Najviše koristi imaju posrednici, odnosno vlasnici hladnjača, koji u vrijeme berbi malina ucjenjuju proizvođače, pa svake godine dolazi do oštrih sukoba zbog otkupne cijene. Kako se međusobni sporovi proizvođača i trgovaca ne bi negativno odrazili na proizvodnju malina u budućnosti, morali su intervenirati iz ministarstva poljoprivrede, trgovine i ekonomije. Najveći konkurenti Srbije na svjetskom tržištu malina su Poljska i Čile, no zaostaju kvalitetom, pa su maline, proizvedene u Srbiji, najtraženije. Šećer je, uz maline i kukuruz, najzastupljeniji u izvozu. Najviše se izvozi na tržište EU. Gotovo sve domaće šećerane su u većinskom vlasništvu inozemnih kompanija. Miodrag Kostić, srpski “kralj šećera”, osnovao je zajedničko poduzeće s njemačkim Nordzuckerom, a u proizvodnji šećera zastupljen je i talijanski kapital.


Potražnja
Odličan urod
Osim kukruza zabilježen je veći urod gotovo svih vrsta voća. Urod jabuka je toliko velik da im je otkupna cijena pala na svega 0,03 eura za kilogram. Zbog tako niske cijene mnogi voćnjaci su ostali neobrani jer su troškovi berbe bili veći od prodajne cijene.

Izvozni adut
Glavni izvozni adut su maline, za koje se pokazalo da kvalitetom nemaju konkurencije na svjetskom tržištu. Proizvodnja malina je i mnogo unosnija od kukuruza jer se za tonu tog voća može dobiti više od 2000 eura.