Kako bi se spasio posrnuli mirovinski sustav, Vlada i Ministarstvo gospodarstva razmatraju nekoliko prijedloga među kojima se posebno ističe povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup.

Kako se pod svaku cijenu žele izbjeći novi tereti za poslodavce kroz povećanje doprinosa na plaće, jedino moguće rješenje jest smanjiti izdvajanja u prvom stupu za jedan posto i taj novac ‘prebaciti' u drugi stup. To bi svakako imalo negativan fiskalni učinak na državni proračun, pa se prije donošenja bilo kakve odluke treba izjasniti Ministarstvo financija, a trebalo bi provesti i ozbiljnu javnu raspravu. Najavio je to Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva na okruglom stolu "Problemi i perspektive mirovinskog sustava" koji je u organizaciji časopisa Banka i Instituta za javne financije održan u srijedu u Radničkom domu u Zagrebu.

Milijardu kuna gubitka
"Smanjimo li doprinose za prvi stup za samo jedan posto, država bi godišnje izgubila milijardu kuna", pojasnio je Rožman. Prema njegovim najavama, Vlada isto tako razmišlja kako zaustaviti poslodavce koji stimuliraju višak radnika na odlazak u prijevremenu mirovinu, inače mjeru koju dosta često koriste javne tvrtke. "Prijevremeno umirovljene se ne smije poticati", naglasio je Rožman. Kako je rekao, promjena će biti i u sustavu posebnih mirovina, od mirovina za samostalne umjetnike, mirovina za akademike te dužnosničkih mirovina. "U radnoj fazi prijedloga priča se o donošenju zakona o najvišoj mirovini koja za posebne kategorije iznosi 17.600 kuna. Prema našem prijedlogu te mirovine bi se smanjile za 50 posto, ali uz razdoblje prilagodbe od osam godina", najavio je Rožman.

Saborske mirovine
Posebna stavka su dužnosničke mirovine. Kako Ustavni sud nije izjednačio dob umirovljenja za žene i muškarce bivše saborske zastupnike, ta promjena trebala bi biti među prvima na ‘dnevnom redu'. Hoće li se saborskim zastupnicima mijenjati i prava za odlazak u povlaštenu mirovinu još je neizvjesno, no takvih promjena, ako je vjerovati Rožmanu, zasad neće biti. "Posebna kategorija su samostalni umjetnici i treba preispitati odluku da njima država u potpunosti snosi troškove doprinosa", kazao je Rožman i dodao kako se prijedlozi novih promjena u mirovinskom sustavu tiču i beneficiranog radnog staža kojeg bi trebalo ograničiti. To se posebno odnosi, dodao je, na policiju i vojne djelatne osobe, čija bi se prava u određenoj mjeri ipak trebala izjednačiti sa ostalim osiguranicima. Promjena će biti i u određivanju uvjete za odlazak u invalidsku mirovinu kao i za one koji će primati braniteljske mirovine.

Mladi umirovljenici
Da su promjene itekako nužne najbolje dočarava podatak koji je iznijela Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Ona tvrdi da je u posljednje dvije godine u sustavu mirovinskog osiguranja 112.120 osiguranika manje, dok je u istom razdoblju broj umirovljenika povećan za 51.265 osoba. Ona također tvrdi da je prosječna dob umirovljenja za prijevremene umirovljenike 34 godine i 9 mjeseci, a za starosne mirovine svega 32 godine i 2 mjeseca. "Da bi se sustav pospremio trebalo bi usmjeriti solidarnost prema onima kojima je doista potrebna odnosno tu istu solidarnost preispitati", rekao je Zoran Anušić, stariji ekonomist Svjetske banke koji smatra da treba preispitati iznose minimalne mirovine, uvažavanje staža za one kojima poslodavci ne uplaćuju doprinose te odrediti jasno usklađivanje mirovina s rastom ili padom gospodarstva.

Mađarska
Samostalne odluke članica
Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gabor Ivan u srijedu je za Poslovni dnevnik komentirao i promjene u mirovinskom sustavu Mađarske koja je krajem prošle godine, de facto, ukinula tzv. drugi mirovinski stup. Ivan je rekao da svaka zemlja članica Europske unije bira kakav mirovinski sustav želi i da ih većina čak niti nema drugi mirovinski stup. "Restrukturiranje mirovinskog sustava samostalna je odluka zemalja članica", rekao je veleposlanik Ivan.