Nastavlja se gospodarski oporavak u Sloveniji, započet sredinom 2013. godine, no najnoviji podatak o rastu BDP-a u drugom tromjesečju za 2,7 posto na godišnjoj razini ne zadovoljava gospodarstvenike, koji ga ne smatraju jamstvom dugoročnog održivog razvoja.

"Unatoč rastu BDP-a iznad prosjeka EU-a, Slovenija još zaostaje za rastom nekih država Višegradske skupine. Za dugoročni rast trebamo strukturne promjene", reakcija je slovenske Gospodarske komore na objavu rezultata koji sugerira da bi rast slovenske ekonomije u ovoj godini mogao biti veći od 1,7 posto, koliko je ovog proljeća prognozirao vladin ured za makroekonomske analize (UMAR).

Prema prvoj procjeni Državnog statističkog ureda, slovenski BDP u drugom kvartalu povećan je za 2,7 posto na godišnjoj razini, čemu je najviše doprinio nastavak vanjske potražnje, ali i nešto poboljšana domaća potrošnja, dok  razina investicija stagnira ili je u padu.

Premda je izvoz kao motor rasta povećan za 8,8 posto, a zaposlenost najviša u zadnjih šest godina, Gospodarska komora i dalje inzistira da je za dugoročni rast i povratak na stope koje je Slovenije ostvarivala prije globalne krize potrebno uvesti brojne strukturne promjene na tržištu rada, u poreznom sustavu i radnom zakonodavstvu da bi se ekonomija vratila na nekadašnje pozicije i dovela više stranih investicija na koje se do sada nije oslanjala u dovoljnoj mjeri.

Budući da je kao malo gospodarstvo ovisna najviše od vanjske potražnje odnosno izvoza, znatnije hlađenje slovenskog gospodarstva za Sloveniju bi izazvalo teške posljedice, pa vlada unaprijed treba svojim mjerama na to djelovati, navode u slovenskoj Gospodarskoj komori.

Po podacima koje je objavio slovenski statistički zavod, domaća potrošnja u Sloveniji u drugom kvartalu ove godine povećana je 2 posto, bruto investicije za 0,6 posto, dok su investicije u osnovna sredstva pale za 3,6 posto.