I u EU i u eurozoni sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca za 0,2 posto prema tromjesečju ranije.

Prve procjene Eurostata signaliziraju ravnomjeran rast gospodarskih aktivnosti u eurozoni i neznatno usporavanje u EU, budući da su razdoblju od srpnja do rujna aktivnosti porasle 0,3. posto.

Njemačko je gospodarstvo, najveći hrvatski trgovinski partner, u četvrtom je kvartalu stagniralo, čime je otklonjena prijetnja recesije budući da su u prethodnom tromjesečju aktivnosti smanjene za 0,2 posto.

Recesija se tehnički definira kao pad aktivnosti dva tromjesečja zaredom.

Italija, također među vodećim hrvatskim partnerima, u četvrtom je pak kvartalu kliznula u recesiju, s obzirom na pad BDP-a od 0,2 posto u odnosu na treće tromjesečje kada su se aktivnosti smanjile 0,1 posto.

Francuska, drugo gospodarstvo eurozone, zabilježila je rast od 0,3 posto. Slabašan rast imala je i Velika Britanija, po stopi od 0,2 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za devet zemalja članica, uključujući Hrvatsku.

Daleko najveći rast aktivnosti na tromjesečnoj razini među zemljama čiji su podaci bili raspoloživi Eurostatu ostvarila je Litva, od 1,6 posto. Slijede Mađarska, Latvija i Cipar s po 1,1 posto.

Na godišnjoj razini rast BDP-a posustao

U EU je sezonski prilagođen BDP u četvrtom tromjesečju prema istom razdoblju godine ranije porastao za 1,4 posto, nakon 1,8-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju, procjenjuju u Eurostatu.

Sporiji je rast na kraju 2018. zabilježen i u eurozoni, po stopi od 1,2 posto, nakon 1,6-postotnog rasta u trećem kvartalu.

Daleko najveći rast u četvrtom kvartalu ostvarila je Latvija, od 5,5 posto, a slijede Mađarska i Poljska, čija su gospodarstva porasla za 4,8 odnosno 4,6 posto.

Njemačka je u zadnjem kvartalu na godišnjoj razini ostvarila rast od 0,6 posto, upola slabiji nego u trećem kvartalu.

U talijanskom su gospodarstvu aktivnosti na godišnjoj razini gotovo stagnirale.

U cijeloj prošloj godini BDP EU-a porastao je 1,9 posto a onaj eurozone za 1,8 posto, pokazuju prve procjene Eurostata, bazirane na sezonski i kalendarski prilagođenim kvartalnim podacima, pokazujući osjetno posustajanje rasta u usporedbi s 2017. kada je u EU i eurozoni ostvaren rast BDP-a od po 2,4 posto.

Ujednačen rast zaposlenosti u EU i eurozoni

Eurostat je u današnjem izvješću prvi puta uz procjene o BDP-u objavio i one o zaposlenosti u EU i eurozoni u promatranom razdoblju.

U EU je u četvrtom tromjesečju 2018. prema prethodna tri mjeseca broj zaposlenih porastao za 0,2 posto, a u eurozoni za 0,3 posto, pokazuju prve procjene Eurostata, temeljene na sezonski prilagođenim podacima.

To znači da je tempo povećanja broja zaposlenih u EU bio nepromijenjen u odnosu na prethodno tromjesečje dok je u eurozoni zapošljavanje blago ubrzalo, budući da je u trećem tromjesečju broj zaposlenih uvećan za 0,2 posto.

Na godišnjoj je razini, prema neprilagođenim podacima, broj zaposlenih u EU i u eurozoni uvećan za 1,2 posto. Time je stopa rasta na godišnjoj razini u EU ostala nepromijenjena u odnosu na prethodno tromjesečje dok je u eurozoni smanjena za 0,1 postotni bod.

U cijeloj prošloj godini broj zaposlenih u EU uvećan je za 1,3 posto, a u eurozoni za 1,4 posto, nakon 1,6-postotnog rasta u oba područja u 2017., pokazuju prve procjene Eurostata.