To pokazuju podaci Fine, kao i to da je u Hrvatskoj trenutno gotovo 329 tisuća blokiranih građana, koji od 1. siječnja 2016. godine, kada je na snagu stupio Zakon o stečaju potrošača, imaju mogućnost pokretanja postupka tzv. osobnog bankrota.

Da bi se postupak pokrenuo, osoba mora biti nesposobna najmanje 90 dana uzastopno ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna.

Stečaj potrošača može zatražiti i obrtnik, pod uvjetom da nema više od 20 vjerovnika, da su mu manje od 100 tisuća kuna, nema obveza iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti te nije već pokrenuo predstečajni ili stečajni postupak.

Samom postupku stečaja prethodi izvansudski postupak pred savjetovalištima Fine, a ukoliko se dužnik i vjerovnici ne nagode, izdaje se potvrda o neuspjelom sklapanju sporazuma i predmet se nastavlja pred sudom.

Tu je mogućnost do sada iskoristili 960 građana i tri obrtnika, a ukupno su prijavili 591,2 milijuna kuna obveza koje imaju prema 5.522 vjerovnika. Najviše, 54 posto ili 522 postupka, pokrenuta su pred savjetovalištima u Zagrebu, a slijede Osijek sa 78 predmeta (8 posto), Pula sa 63 (6,5 posto) i Rijeka, u kojoj je stečaj zatražilo 45 osoba (4,7 posto).

Na Zagreb se odnosi i najveći dio prijavljenih nepodmirenih obveza - gotovo 253 milijuna kuna ili gotovo 43 posto ukupnih prijavljenih dospjelih nepodmirenih obveza u svim postupcima.

Iznos dugovanja u postupcima pokrenutima u savjetovalištu u Osijeku je 39,2 milijuna kuna, a u Puli 36,3 milijuna kuna. Zanimljivo je da po iznosu prijavljenih dugovanja slijedi Dubrovnik, u kojem je u 13 postupaka (udio od 1,3 posto) prijavljeno više od 38 milijuna kuna ili 6,4 svih prijavljenih nepodmirenih obveza.

U Zagrebu je, prema podacima Fine, izdano i najviše potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma - 271 ili 44 posto od ukupno 623. Istodobno, pred savjetovalištem u Zagrebu sklopljena su i tri od ukupno 15 izvansudskih sporazuma.

No, iz Fine ističu kako se, osim u jednom slučaju, radi o izvansudskim sporazumima koji su sklopljeni samo sa dijelom potrošačevih vjerovnika. U slučaju kada izvansudski sporazum nije sklopljen sa svim potrošačevim vjerovnicima, uz sklopljeni
izvansudski sporazum potrošaču se izdaje i Potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma, kažu iz Fine.