Najveće europsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 0,5 posto, blago ubrzavši u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca kada su aktivnosti porasle 0,4 posto.

Destatis je time potvrdio preliminarnu procjenu rasta BDP-a, objavljenu početkom mjeseca.

Na godišnjoj je razini cjenovno i kalendarski prilagođeni BDP porastao 2,0 posto, izvijestio je statistički ured.

Državna je potrošnja na tromjesečnoj razini uvećana 0,6 posto, a identična je stopa rasta zabilježena i u stavci ulaganja u građevinskom sektoru.

Osobna potrošnja porasla je 0,3 posto, bilježeći uzlazni trend šesto tromjesečje zaredom zahvaljujući kontinuiranom smanjenju nezaposlenosti u dugotrajnom razdoblju gospodarskog oporavka.

Podaci potvrđuju trend pojačanog oslanjanja najvećeg europskog gospodarstva na domaće pokretače rasta u kontekstu pojačanih trgovinskih napetosti i neizvjesnosti povezanih s Brexitom.

Izvoz je tako na tromjesečnoj razini porastao znatno slabije od uvoza, za 0,7 posto, u odnosu na 1,7-postotni skok uvoza.

Ukupni je doprinos trgovinske razmjene stopi rasta time bio negativan, snizivši je za 0,4 postotna boda.

Carsten Brzeski iz ING Diba napominje da će Destatisovi podaci ublažiti kritike na račun Njemačke zbog prevelikog oslanjanja na izvoz kada je u pitanju gospodarski rast.

"Unatoč čestim kritikama na međunarodnoj razini, gospodarstvo već pokazuje vrlo uravnotežen model rasta", napisao je Brzeski u bilješci klijentima.

Izglede za ostatak godine prigušuje ipak trgovinski sukob između SAD-a i Kine, koji bi mogao naškoditi i Njemačkoj, budući da mnoge njemačke kompanije posluju u dva vodeća svjetska gospodarstva.

Tome valja dodati i američke sankcije manjim trgovinskim partnerima, poput Turske i Rusije, i mogući izlazak Britanije iz Europske unije bez sporazuma o trgovinskom režimu.

"Budućnost donosi brojne potencijalne rizike, ali bar u ovom trenutku današnjim podacima možete samo nazdraviti", ističe Brzeski.

Odvojeni su podaci danas pokazali također da je Njemačka na saveznoj, regionalnoj i lokalnoj razini u prvoj polovini godine zabilježila rekordan proračunski višak od 48,1 milijardu eura, odnosno 2,9 posto BDP-a.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine višak je porastao za 18,3 milijarde eura, navodi Destatis.

Statističari ga pripisuju povoljnim trendovima u zapošljavanju i poslovanju i "umjerenoj" politici potrošnje, upozoravajući ujedno da podaci za prvo polugodište ne podrazumijevaju nužno sličan rezultat i na razini cijele godine.

Čelnik ekonomskog instituta DIW-a Marcel Fratzscher tu je priliku iskoristio da na Twitteru zatraži od vlade veća ulaganja.

"Ogromni višak i porezni prihodi izazivaju zavist", naglasio je Fratzscher. "Potrebna je pamentna investicijska ofenziva na području infrastrukture, obrazovanja i inovacija", poručuje.