ZAGREB - Najjača oporbena stranka SDP u cijelosti će sutra, kada Sabor popodne otvori raspravu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, odbaciti vladin prijedlog promjena u mirovinskom sustavu koji predviđa izjednačavanje dobne granice za odlazak u mirovinu muškaraca i žena na 65 godina, te strože penaliziranje prijevremenog umirovljenja.

I ovaj posljednji zakonski prijedlog samo je još jedno ad hoc krpanje mirovinskog sustava na kojemu je ionako već sama zakrpa na zakrpi. Mirovinski sustav u zadnjih je nekoliko godina doživio toliko izmjena da imamo na desetke različitih kategorija umirovljenika čija se prava i visina mirovine značajno razlikuju i to ne s obzirom na odrađeni staž ili uplate u mirovinsku blagajnu, nego s obzirom na datum odlaska u mirovinu, kaže SDP-ova potpredsjednica Sabora Željka Antunović koja će danas na konferenciji za novinare u Saboru iznijeti sve primjedbe socijaldemokrata na Vladin prijedlog izmjena u mirovinskom sustavu.

U SDP-u su, međutim, svjesni da je postojeći mirovinski sustav dugoročno sasvim neodrživ jer je samo pitanje trenutka kada će doprinosi koje uplaćuje sve manji broj zaposlenih (trenutačno svega 1,4 milijuna njih) popustiti pred sve većim brojem umirovljenika čija je brojka premašila 1,18 milijuna.

Mirovinski sustav na godišnjoj je razini »kratak« za 16 milijarda kuna: od doprinosa se prikupi oko dvadesetak milijarda, a za isplatu mirovina potrebno je oko 36 milijarda. Posebno je problematičan drugi stup u koji se trenutno izdvaja pet posto doprinosa iz plaća, pa se zbog niskih izdvajanja i financijske krize koja je srezala dobit mirovinskih fondova ne piše dobro budućim umirovljenicima koji su prisiljeni mirovine povlačiti iz tog mirovinskog stupa.

SDP-ovi gospodarski i financijski stručnjaci održali su u okviru Središnjeg savjeta SDP-a niz rasprava i okruglih stolova iz kojih se izrodio okvirni nacrt nove mirovinske reforme koju ta stranka namjerava provesti dođe li na vlast.

– Već smo višekratno upozoravali na rupu koja se pojavljuje i u prvom ali posebno u drugom stupu mirovinskog sustava. Kada smo 2002. godine išli u mirovinsku reformu, odmah smo rekli da će se s vremenom morati povećavati izdvajanja za drugi mirovinski stup. Uskoro dolazi val novih umirovljenika koji će mirovine povlačiti iz tog stupa, a rupa je tu sve veća, objašnjava Slavko Linić, jedan od najistaknutijih SDP-ovih gospodarskih i financijskih stratega. SDP-ov je prijedlog da se postupno, u dvije do tri godine, radikalno smanje izdvajanja za zdravstveni doprinos: sa postojećih 15 na sedam posto.

– Tih osam indeksnih poena, za koliko bi smanjili izdvajanja iz plaća za zdravstvo, pravedno bi raspodijelili između poslodavaca i radnika tako što bi četiri postotna boda ostajala poslodavcima za reinvestiranje, a četiri bi išla radnicima u njihove buduće mirovine, u drugi mirovinski stup, objašnjava Linić.

Procjena je da će se u 2010. godini prikupiti oko 17,5 milijarda kuna zdravstvenog doprinosa. Ako bi dakle na taj iznos primijenili SDP-ov model, značilo bi to da bi u zdravstvenoj blagajni preostalo oko 8,3 milijarde kuna, a preostalih 9,2 milijardi podijelilo bi se između poslodavaca, kojima bi ostalo 4,6 milijardi više za investiranje, i radnika čiji bi drugi mirovinski stup bio bogatiji za 4,6 milijarde kuna.

Rupu od 9,2 milijarde kuna u zdravstvenom proračunu, koji je ionako prenapregnut i država ga godišnje »krpa« s oko milijardu kuna subvencija i još tri milijarde troškova za participacije, SDP-ovci namjeravaju napuniti uvođenjem poreza na imovinu i na kapitalnu dobit.

– Ta dva poreza bili bi isključivi prihod zdravstva, kaže Linić. U SDP-u ovih dana analiziraju i alternativnu varijantu ovoga prijedloga, i to zbog sve većih problema u punjenju prvog stupa mirovinskog sustava koji počiva na međugeneracijskoj solidarnosti.

– Zbog velike nezaposlenosti i neredovitih uplata doprinosa i prvi stup postaje veliki problem, stoga razmišljamo da četiri indeksna poena od doprinosa ušteđenih u zdravstvu, jedno vrijeme ravnomjerno rasporedimo između prva dva stupa mirovinskog osiguranja, dok se ne stabilizira fond međugeneracijske solidarnosti, objašnjava Linić.