Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić u utorak je u Moskvi održao nekoliko važnih sastanaka s ministrom za izvanredne situacije Ruske Federacije i predsjednikom ruskog dijela Međuvladine hrvatsko - ruske komisije za trgovinsko - gospodarsko i znanstveno - tehničku suradnju Sergejem Sojguom te s ministrom energetike Ruske Federacije Sergejem Šmatkom.

Među mnogim temama spomenuta je mogućnost da HPB privatizira najveća ruska banka - Sberbank, koja je prošli mjesec završila preuzimanje austrijskog Volksbank Internationala (VBI) u koju spada i Volksbank Hrvatska, navodi u izdanju za srijedu Večernji list.

Transakcija Sberbanka i VBI-a, vrijedna više od pola milijarde eura, predstavlja prvu značajniju akviziciju ruske banke izvan granica Zajednice neovisnih država, kao i posljednji korak u procesu transformacije iz ruske financijske institucije u jednu od vodećih međunarodnih bankarskih grupacija.

Tom prigodom je predsjednik Uprave Sberbanke Herman Gref rekao da je "zahvaljujući svojem kapitalu i pristupu izvorima financiranja, Sberbank odlično pozicioniran za daljnji rast na tržištima srednje i istočne Europe na kojima za to postoji značajni potencijal".

Osnivač i većinski vlasnik Sberbanke je Ruska središnja banka, koja drži više od 60 posto glasačkih prava. Ostale dionice banke u vlasništvu su više od 245.000 malih dioničara, pravnih i fizičkih osoba. Banka ima u Rusiji 17 regionalnih ureda i više od 19.000 poslovnica te banke-kćeri u Kazahstanu, Ukrajini, Bjelorusiji i Indiji, a ima i predstavništvo u Njemačkoj i Kini.

I premda se privatizacije HPB-a, kao i Petrokemije, doživljava kao gotovu stvar, Vlada službene odluke nije donijela. Prije odlaska ministra Čačića u Moskvu, kao potencijalni novi dioničari HPB-a spominjali su se EBRD, mirovinci i Croatia osiguranje.

Južni tok i Družba Adria

U Moskvi je bilo riječi i o sudjelovanje ruskih kompanija na javnom natječaju za istraživanje nafte i plina na kopnu i na Jadranu. Najavljena je mogućnost da se Hrvatska ponovno kandidira za glavni, a ne samo za sporedni odvojak Južnog toka.

Dalje, pričalo se o mogućnosti konkretnog povezivanja naftne rafinerije u Bosanskom Brodu naftovodom sa skladištem u Slavonskom Brodu i produktovodom do Omišlja, s tim da je realizacija ovog projekta moguća na način da vlasništvo potpuno bude Janafovo.

Jedna od tema bila je i razmatranje projekta Družba Adria, te otvorenost za ponude ruskih kompanija u projektima: termoelektrana Plomin 3, TE na plin Ernestinovo i Slavonski Brod, TE Sisak koja već ugrađuje rusku tehnologiju.

Inače, trgovinska razmjena je na razini od 1,2 mlrd dolara, ponajprije zbog izvoza na ruskoj strani dok je pokrivenost hrvatskog uvoza izvozom samo 20 posto.