Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na sjednici u ponedjeljak raspravljali su o izmjenama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te novim zakonima odnosno izmjenama postojećih koji se planiraju u idućoj godini, priopćeno je iz Hanfe.

Kako ističu u svom priopćenju, u slučaju nastanka stečaja ili likvidacije društva za osiguranje koje posluje u Hrvatskoj, izmjene Zakona o obveznim osiguranjima u prometu osigurat će obveznu isplatu iz Garancijskog fonda Hrvatskog ureda za osiguranje po odštetnim zahtjevima ne samo za ugovore sklopljene u Hrvatskoj, već i za ugovore koje je to društvo ugovorilo i u drugim državama članicama EU-a.

To znači, pojašnjavaju iz Hanfe, da će se obaveze Garancijskog fonda još povećati u cilju dodatne zaštite potrošača, ali i da je potrebno povećanim uplatama svih članica HUO-a pravovremeno zaštititi cijelo tržište osiguranja u slučaju eventualne insolventnosti većeg društva za osiguranje. Pritom je Garancijski fond već dosad isplaćivao oštećenike po osnovi šteta nastalih od neosiguranih prijevoznih sredstava ili šteta nastalih zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske od nepoznatih prijevoznih sredstava.

Najavljene izmjene više zakona u 2024.

Kako dalje navode, iduće godine u Hrvatskoj je predviđeno više zakonskih izmjena, koje bi trebale doprinijeti boljoj regulaciji u svijetlu razvoja digitalnog tržišta. Tako se u segmentu tržišta kriptoimovine u prvoj polovini godine planira donijeti novi Zakon o provedbi europske Uredbe o tržištima kriptoimovine (MiCA). Zakon će na tragu primjene MiCA-e prvi put u Hrvatskoj urediti pravila za regulaciju i nadzor izdavanja kriptoimovine, uvjete za izdavanje, javnu ponudu i uvrštenje kriptoimovine na platformu za trgovanje, odobrenje za rad pružatelja usluga i izdavatelja tokena, zaštitu klijenata, kao i mjere za sprječavanje trgovanja na osnovi povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, kažu u Hanfi.

Također, u 2024. godini uslijedit će izmjene i dopune više zakona, i to Zakona o tržištu kapitala, Zakona o osiguranju, Zakona o alternativnim investicijskim fondovima i Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom. Dio zakonskih izmjena i dopuna uredit će provođenje Direktive DORA u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijskih sektor, a u pogledu Zakona o tržištu kapitala i korporativno izvještavanje o održivosti izdavatelja vrijednosnih papira koji su uvršteni na uređeno tržište RH.

Savjet Hanfe raspravljao je i o zakonodavnom prijedlogu Europske komisije o Strategiji ulaganja malih ulagatelja (engl. Retail Investment Strategy - RIS), čiji je cilj poboljšati zaštitu malih ulagatelja, a koji bi zamijenio već postojeće Direktive MiFID i IDD, Uredbu PRIIPS te manjim dijelom Direktive UCITS, AIFMD i Solventnost II.

Te promjene su potaknute stavovima da se građani Europske unije previše oslanjaju na štednju koja nosi niske prinose, nemaju odgovarajući pristup relevantnim, usporedivim i lako razumljivim informacijama o investicijskim proizvodima i izloženi su riziku marketinga većem od neprimjerenog (posebice putem digitalnih kanala) te da postoje nedostaci u načinu kreiranja i distribucije proizvoda, gdje može doći i do sukoba interesa uslijed plaćanja poticaja za njihovu prodaju, navode iz Hanfe.

Strategijom se uz to želi dugoročno povećati razina financijske pismenosti malih ulagatelja i klijenata kako bi bolje razumjeli kako odgovorno ulagati i mogli bolje procijeniti rizike i koristi povezane s ulaganjem. Od financijskih savjetnika u cijelom EU-u zahtijevat će se zadovoljenje jednakih minimalnih standarda u razvoju njihovih znanja i kompetencija.

Postoji prostor za fleksibilniju regulaciju ulaganja mirovinaca

Na sjednici Savjeta raspravljalo se i o paketu izmjena mirovinskih zakona. S obzirom na to da je imovina obveznih mirovinskih fondova u zadnjem desetljeću više nego udvostručena, postoji prostor za fleksibilniju regulaciju ulaganja i ostvarivanje dodatnih prinosa za članove, navode iz Hanfe.

Zakonske izmjene predlažu se u cilju povećanja broja korisnika koji biraju isplatu mirovine iz oba mirovinska stupa, kao i ostvarivanja većih prinosa i viših iznosa mirovine. Izmjene bi trebale dovesti i do administrativnih rasterećenja, odnosno smanjenja administrativnih troškova članova. Također, izmjenama se želi potaknuti veća aktivnost mirovinskih fondova i unaprijediti korporativno upravljanje, a članovima omogućiti veća fleksibilnost i mogućnost izbora. Uz to, dorada Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima trebala bi povećati i atraktivnost ulaska dodatnih pružatelja usluge na tržište, zaključuje se u priopćenju.