Kriza tiskanih medija ne posustaje, pad novinskih tiraža i slaba prodaja oglasa obilježili su i 2012. godinu, u kojoj su samo dva novinska izdavača, Slobodna Dalmacija i Novi list, uspjela poslovati s plusom, no i oni su dobili ozbiljne revizorske prigovore na objektivnost prikazanih rezultata. S gubitkom su poslovala oba Styrijina dnevna lista, Večernji list i 24sata, baš kao i izdavač Jutarnjeg lista, tvrtka EPH Media koja je zbog insolventnosti u međuvremenu zatražila i predstečajnu nagodbu.

Lanjska je godina za 24sata bila prva u kojoj su ove novine u vlasništvu austrijske Styrije poslovale s gubitkom, dok im je u 'zlatnim' godinama dobit nadmašivala 50 milijuna kuna. Uz pad tiraže koji pogađa sve novinske izdavače, čelni ljudi 24sata upozoravaju da je na poslovanje negativno utjecalo pripajanje drugih društava iz sustava Styrije, jer su od njih tri - dva bila gubitaši.

Poslovni prihodi najtiražnijeg dnevnika pali su u 2012. godini za dva posto, na 241,3 milijuna kuna. Umjesto dobiti koja je godinu ranije iznosila 32,5 milijuna kuna, lani su poslovali s minusom od 1,3 milijuna kuna. Članovi uprave navode da je prodaja novina pala za 14 posto, prihodi od oglasa sniženi su za dva posto, a za 17 posto srezani su prihodi od prodaje knjiga i DVD-ova. Za povećane poslovne rashode (veći su za oko 25 milijuna kuna) kažu da su rezultat pripajanja drugih društava (Dnevnik, Poslovni dnevnik digital i 24sata digital) i većih troškova promocije.

Prihodi Večernjeg lista pali su za 15 posto, na 209,6 milijuna kuna, a gubitak je iznosio 15,6 milijuna kuna, za razliku od 2,2 milijuna kuna dobiti iz 2011. godine. U objašnjenju rezultata navodi se da je prodaja novina pala za osam posto, a prihodi od oglasa čak za 20 posto. Ipak, uprava se nada, s obzirom da je lani dovršen proces restrukturiranja, da bi ove godine trebala nastupiti stabilizacija. Smanjen je i broj zaposlenika sa 88 na 73.

Izdavač Jutarnjeg lista, Globusa i Forbesa, tvrtka EPH Media prihodovala je lani 201,8 milijuna kuna i godinu zaključila s gubitkom od 6,9 milijuna kuna. U izvješću predanom Fini iz uprave su komentirali kako su ipak poslovali bolje, odnosno s manjim gubitkom nego godinu prije, zahvaljujući uštedama u poslovanju. Revizori su im dodijelili 'mišljenje s rezervom' jer nisu ukalkulirali rezervacije za brojne sudske sporove. Upozorili su ih da preneseni gubici nadmašuju temeljni kapital tvrtke, a kratkoročne obaveze kratkoročnu imovinu, te da su zreli za predstečajnu nagodbu.

Čelni ljudi EPH Medije prihvatili su preporuku revizora pa su krajem svibnja ove godine podnijeli su zahtjev za predstečajnu nagodbu zbog nelikvidnosti izazvane blokadom računa. Banke koje su s 411,1 milijuna kuna kreditirale Europapress holding blokirale su račun tvrtki EPH Media koja je bila jamac svome povezanom društvu. Predstečajnu nagodbu su zatražili zajedno s poduzećima Europapress holding, Gloria Grupa, 4 Media, Media nexus i EPH Magazin, no još nije predan plan financijskog restrukturiranja iz kojeg će biti vidljivo hoće li se mijenjati vlasnička struktura ovih tvrtki koje su dosada držali njemački WAZ i Ninoslav Pavić.

Unatoč padu prihoda od 11 posto, na 133,6 milijuna kuna, Slobodna Dalmacija upisala je dobit od 3,1 milijun kuna, pokazuje nekonsolidirano izvješće ove tvrtke na Burzi (koje ne uključuje Šibenski i Dubrovački list). No promatrano u odnosu na godinu ranije, dobit je pala za čak 70 posto. Pozitivan rezultat posljedica je striktne kontrole rashoda, odnosno rezanja materijalnih troškova i troškova za zaposlene, čiji broj je smanjen za tridesetak ljudi. Ipak, upitna je objektivnost iskazanih rezultata, s obzirom da su im revizori dodijelili 'mišljenje s rezervom' smatrajući da su precijenili financijsku imovinu. Radi se o vrijednosti udjela koje Slobodna Dalmacija ima u povezanim društvima za koje, prema mišljenju revizora, postoje indikatori da realno vrijede manje, što bi moglo negativno utjecati na dobit.

Prihodi su pali i Novom listu, i to za 14 posto, na 102,4 milijuna kuna, pokazuju financijski podaci izdavača riječkih novina koje je lani preuzela tvrtka Alberta Faggiana. Nakon niza gubitaških godina, ostvarili su dobit od 2,5 milijuna kuna, što je prvenstveno rezultat rashoda sniženih za 20 milijuna kuna. Pola su uštedjeli na troškovima osoblja, a pola na materijalnim troškovima. Broj zaposlenih smanjili su za sedam, a ostalima su snizili plaće. Kao i Slobodna, zaslužili su 'mišljenje s rezervom'. Revizori su ih upozorili da su dio potraživanja od povezanih poduzetnika trebali otpisati, jer su objektivno nenaplativi, kao što je primjerice zajam Diokiju 'težak' skoro 20 milijuna.

Kao da se ne radi o njihovom osnovnom proizvodu, naklade dnevnih novina ne mogu se pronaći u financijskim izvješćima. Potražili smo ih kod tvrtke ABC Hrvatska, agencije koja procjenjuje tiraže tiskovina u suradnji s izdavačima, agencijama i oglašivačima. Sustav je utemeljen 1914. godine u SAD-u, a u Hrvatskoj je započeo s radom 2009.

Prema njihovim revidiranim podacima za 2012. godinu, najveću je nakladu imao list 24sata, koji jedini nadmašuje tiražu od 100.000 primjeraka dnevno. No i kod njih su tiraže sve tanje. Najviše se 24sata prodavao u siječnju - 137.552 primjeraka, a najmanje u prosincu, 116.598 primjeraka. Slijedi Večernjak, s maksimalnih 69.686 primjeraka u kolovozu i minimalnih 62.275 u rujnu. I Jutarnji je prošle godine najvišu brojku dosegnuo u kolovozu, 65.681 primjeraka, a najslabiju prodaju (52.872 primjeraka) ostvario je u listopadu.

Rezultati prodaje za prvi kvartal koje nam je ustupila ABC Hrvatska ne pokazuju značajnija odstupanja od lanjskog trenda, prema brojkama u prva tri kvartala, Jutarnji se drži na oko 53.500 primjeraka dnevno, Večernjak na 62.500, a 24 sata na oko 111.600 primjeraka.

Igor Kern, direktor tvrtke ABC Hrvatska i stalni sudski vještak za marketing, nije pesimističan kad govori o budućnosti dnevnih novina, i podsjeća da je 'print' unatoč teškoćama preživio pojavu radija, TV-a i interneta. 'Pad prodaje automobila je značajno veći od pada prodaje tiskovina, pa nitko razuman ne govori o propasti te industrije', komentirao je za tportal. Kaže da se teza o 'smrti printa' može čuti od direktora marketinga elektronskih medija ili od gostujućih ljudi u struci, koji ponavljaju nešto što su negdje čuli.

'Prema podacima s naše prošlogodišnje konferencije (Print stvara sadržaj), 2006. i 2011. godine u Hrvatskoj je prodana jednaka količina tiskanih medija. To pokazuje stabilnu potražnju, pogotovo u situaciji velike penetracije širokopojasnog interneta. Probleme stvara velik broj naslova, što je rezultiralo usitnjavanjem naklada. U hrvatskoj print industriji, kad izuzmemo poslove vlasnika koji s njom nemaju veze (nekretnine, trgovina udjelima i sl.), ima dosta kvalitetnih izdanja, koja ponajviše opterećuje velik broj naslova koji na još ne do kraja reguliranom tržištu egzistiraju bez revidirane naklade ili ozbiljnijih istraživačkih pokazatelja', komentirao je.