Europska komisija u četvrtak je objavila jesenske ekonomske prognoze u kojima je povećala procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) s prethodnih 2,9 na 3,2 posto jer se gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru i jer bi se u drugom polugodištu rast trebao ubrzati.

Komisija procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo porasti za 3,2 posto, 2018. za 2,8 posto, a 2019. za 2,7 posto.

Ekonomski stručnjaci Europske komisije, koji su zaduženi za Hrvatsku, kažu da se događa "široko utemeljen rast", što znači da uravnoteženo rastu sve sastavnice BDP-a, "i da stoga počiva na puno zdravijim osnovama" nego u pretkriznom razdoblju, prije 2008. godine, kada su glavni pokretač rasta bile javne investicije, uglavnom u cestogradnju, što je financirano zaduživanjem i što je dovelo do sadašnjih visokih razina javnog duga.

Hrvatsku je dugotrajna kriza skupo koštala jer će po prognozama Komisije BDP dosegnuti pretkriznu razinu tek 2019. godine.

Stručnjaci ističu da se ne mora baš sa zavišću gledati na zemlje koje postižu bolje rezultate, poput primjerice Rumunjske, koja će ove godine imati najveći rast u EU, 5,7 posto, jer u toj zemlji istodobno raste i proračunski manjak i javni dug, koji doduše i dalje ostaje nizak jer je i krenuo s vrlo niske osnove, a tamošnji rast nije "široko utemeljen".

Stručnjaci također ističu i pozitivan učinak lex Agrokora, navodeći kao primjer iskustva drugih zemalja koje su imale slične situacije s potrebom restruktiriranja velikih sustava jer podaci pokazuju da je za 20-tak posto veći postotak naplate potraživanja u slučaju urednog restrukturiranja, nego u slučaju da se ide odmah u stečaj.

Oni dodaju da je ishod restrukturiranja Agrokora još uvijek nesiguran, ne može se sa sigurnošću predvidjeti koliki će biti otpis potraživanja, hoće li doći do nagodbe i hoće li eventualni ishod nagodbe biti osporen na nekom sudu. "Ipak, rizici su puno manji ovako, nego da je sve prvi dan završilo u stečaju", kažu stručnjaci Komisije, dodajući da su ovako i dobavljači dobili na vremenu i potreban predah u kojem mogu pokušati naći nove klijente za svoje proizvode.

Komisija je u jesenskim prognozama navela da je hrvatski rast u prvoj polovici ove godine ostao "iznenađujuće otporan" i da je restrukturiranje najvećeg privatnog poslodavca u zemlji Agrokora imalo manji utjecaj nego što se očekivalo. Međutim, rizici za ove prognoze uglavnom su povezani s nastavkom restrukturiranja duga i poslovanja Agrokora, posebice tijekom sljedeće godine "jer bi se vjerovnici mogli suočiti s financijskim poteškoćama slijedom očekivanog djelomično otpisa svojih potraživanja". Također bi se i razdoblje nesigurnosti moglo produljiti ako neki kreditori dovedu u pitanje ishod nagodbe, koja bi se prema posebnom zakonu trebala postići do sredine 2018. godine", dodaje Komisija.