Kako ističu iz S&P-a, javni dug Hrvatske pao je na kraju 2017. godine ispod 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a do 2021. očekuje se njegovo daljnje smanjenje ispod 70 posto BDP-a.

Lani je, navode u S&P-u, Hrvatska vjerojatno po prvi put ostvarila suficit proračuna opće države, u visini od 0,6 posto BDP-a, zahvaljujući snažnijim prihodima od očekivanih, dijelom zbog cikličkih faktora, ali i zbog porezne reforme.

U razdoblju do 2021. u toj agenciji očekuju niske deficite proračuna opće države, od prosječno 0,8 posto BDP-a.

Dobri fiskalni rezultati

Kako ističu iz S&P-a, rejting su poboljšali zbog poboljšane vanjske pozicije zahvaljujući, među ostalim, snažnom priljevu od turizma, daljnjem inozemnom razduživanju i brzom rastu deviznih rezervi.

Rejting je podignut i zbog poboljšane fiskalne pozicije, kojoj doprinose ekonomski oporavak, ali i strukturne mjere poput porezne reforme provedene 2017. To pomaže u sve bržem smanjivanju visokog tereta državnog duga, koji i dalje ograničava rejting.

Dodatno, rejting ograničava i relativno kratka povijest provedbe strukturnih reformi zbog političkih previranja i niske razine bogatstva po glavi stanovnika u odnosu na ostale EU članice.

Postupni napredak strukturnih reformi pomaže očuvati trajnost gospodarskog oporavka. Povoljno vanjsko okruženje i još jedna

rekordna turistička sezona poduprli su gospodarski oporavak, koji ulazi u četvrtu godinu, navodi ta agencija.

Restrukturiranje Agrokora ponešto je prigušilo domaću potražnju, no rast potrošnje i investicija ostao je snažan, napominju analitičari te agencije.

Dodaju i kako su strukturni izazovi za gospodarstvo vidljivi na tržištu rada i u velikoj ulozi javnog sektora u gospodarstvu, a reformski napori Vlade su tek postupni.

Očekuje se usporavanje rasta BDP-a

Analitičari S&P-a poručuju da je kraj 2017. obilježen nešto slabijim gospodarskim rastom nego što se očekivalo, dijelom zbog jednokratnih učinaka.

Primjerice, najavom promjena trošarina i izmjenom izračuna PDV-a za kompanije pri kupnji vozila, što je odgodilo prodaju vozila s prosinca na siječanj 2018., tijekom kojeg je prodaja skočila na godišnjoj razini za 30 posto.

S&P poručuje da je hrvatsko gospodarstvo nastavilo u 2017. ostvarivati koristi od snažne inozemne i domaće potražnje. Daljnje smanjenje stope nezaposlenosti, kao i rast plaća u javnom i privatnom sektoru, poduprli su jačanje potrošnje.

No, zamjećuju da su ulaganja ponešto oslabila jer su neizvjesnosti vezane uz Agrokor utjecale na povjerenje poduzetnika i potrošača.

Analitičari S&P-a ove godine očekuju rast hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto, nakon lanjskih 2,8 posto, a do 2021. očekuju postupno usporavanje gospodarskog rasta na oko 2,5 posto.

Postupan napredak u reformama

U toj agenciji ocjenjuju da Vlada postupno napreduje prema rješavanju strukturnih problema.

Tako u S&P-u navode da Nacionalni program reformi sadrži nekoliko reformi koje Vlada želi provesti, no napredak po tom pitanju ocjenjuju postupnim.

Ističu da je Vlada već provela strukturne reforme u sustavu PDV-a i poreza na dohodak, koje se primjenjuju od 2017. Osim toga, smanjeni su i parafiskalni nameti, pristojbe i porezi koji se ne plaćaju izravno državi, i to za 30 posto u 2017. a napreduje i restrukturiranje kompanija u cestarskom sektoru.

Ipak, u S&P-u ocjenjuju da su potrebni održiviji i snažniji reformski napori kako bi se očuvali neki fiskalni dobici koje je donio aktualni oporavak.

Nakon političke nestabilnosti, sadašnja Vlada sastavljena od HDZ-a i HNS-a, na vlasti od lipnja 2017. godine, čini se da je stabilnija, ocjenjuju.

Restrukturiranje Agrokora se nastavlja, unatoč nekim problemima u veljači, kada je izvanredni povjerenik Ante Ramljak dao ostavku. Unatoč tome, ističu, u Agrokoru namjeravaju dovršiti restrukturiranje prema početnom planu do 10. travnja ove godine.

Prema osnovnom scenariju, S&P očekuje uredni proces restrukturiranja. Negativne rizike po hrvatsko gospodarstvo vide ako dođe do nekontroliranog restrukturiranja tog koncerna koji bi negativno utjecao na njegove dobavljače, uglavnom male i srednje tvrtke i obiteljska gospodarstva.

No, kako navode, trenutno vide tek ograničene negativne rizike za gospodarstvo od potresa u Agrokoru, ali nastavljaju pratiti situaciju, uključujući financijsko i operativno restrukturiranje te utjecaj toga na hrvatsko gospodarstvo.

O čemu dalje ovisi rejting?

Stabilni izgledi, objašnjava S&P, odražavaju poboljšane vanjske i fiskalne bilance, dok i dalje visok javni dug i strukturne rigidnosti ugrožavaju izglede rasta rejtinga u idućih 12 mjeseci.

Kako dalje navode, hrvatski kreditni rejting mogao bi biti povećan ako Vlada provede strukturne reforme koje bi omogućile održiviju fiskalnu konsolidaciju i koje bi povećale potencijalni rast gospodarstva.

U tom slučaju, snažnije smanjenje javnog duga od očekivanog pozitivno bi utjecalo na rejting.

No, dodaju i da se rejting može smanjiti ako provedba strukturnih reformi uspori, što bi dovelo do nižeg gospodarskog rasta i višeg fiskalnog deficita od predviđenog.

Osim toga, pozorno će se pratiti napori oko restrukturiranja Agrokora te razmotriti negativnu akciju vezanu uz rejting, ako neuredno restrukturiranje Agrokora potkopa gospodarsku izvedbu ili dovede do značajnih fiskalnih troškova. No, napominju i da to ne očekuju u svom osnovnom scenariju.

S&P pratio potez Fitcha

Ovim potezom je S&P pratio odluku Fitcha, koji je u siječnju povećao kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, što je bilo prvo povećanje rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada S&P i Fitch drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody′s dva stupnja ispod. Pritom sve tri agencije izglede drže stabilnima.