Hrvatska elektroprivreda krenula je u prijevremeni iskup pola milijarde dolara vrijednog izdanja 10-godišnjih obveznica iz 2007. godine. Svim investitorima koji drže te obveznice u srijedu je upućena ponuda otkupa dvije godine prije dospijeća, obavijestili su iz HEP-a.

Međutim, ponuda prijevremenog iskupa dolarske obveznice s kuponskom kamatom od šest posto samo je dio šire operacije refinanciranja kojim će se uz zamjenu postojećeg duga jeftinijim produljiti i ročna struktura njegova duga. U obavijesti odaslanoj u srijedu putem Zagrebačke burze o toj se drugoj polovici operacije ne govori, ali financijski savjetnici HEP-a već su se otputili i na svjetsku turneju predstavljanja novih obveznica. I ovaj put cilja se na iznos od 500 milijuna dolara. Uz Morgan Stanley i Unicredit/Zabu kao savjetnike koji su HEP-u aranžirali i posljednje obvezničko zaduženje, ovaj put u tom su im se poslu pridružili i Intesina investicijska Banca IMI, odnosno PBZ.

Nakon oglednih sastanaka s investitorima u Zurichu i Ženevi ruta tzv. roadshowa seli u Ameriku, u New York i Boston, a zaključna stanica je London. Tamo se idući četvrtak očekuje utvrđivanje konačnih uvjeta, od cijene i veličine do ročnosti izdanja. S obzirom na izdašnu likvidnost na financijskim tržištima, nove obveznice sigurno će nositi niži kupon tj. kamatu od postojećih (6%, uz polugodišnje isplate). Kako razdoblje niskih kamata traje već dosta dugo, otprije ima i razloga za preispitivanja mogućnosti refinanciranja dugova i mimo onih zbog redovnih dospijeća. No, osim što kod velikih kompanija poput HEP-a treba više vremena da se pokrenu, u računicama koje uključuju i prijevremene otkupe postojećih dužničkih papira važna su varijabla i njihove tržišne cijene, odnosno uvjeti po kojima se iskupljuju.

Ukratko, cijena novog izdanja trebala bi opravdati onu pri iskupu. A ona, među ostalim, podrazumijeva da bi čekanjem do izvornog dospijeća imateljima HEP-ovih obveznica sjelo zacijelo još oko 370 milijuna kuna na ime kamata (pet polugodišnjih kupona). HEP je investitorima koji drže njegove dolarske obveznice iz 2007. navodno ponudio 1,5 posto povrh trenutne im cijene koja se, pak, s obzirom na nižu razinu traženih prinosa od nekadašnjih, vrti oko 104,8 posto nominalne vrijednosti. Kakav će biti odaziv investitora na prijevremeni otkup, veoma brzo će se znati, ali ciljani iznos novih obveznica zasigurno se neće smanjivati.

Osim što su uvjeti zaduživanja poticajni, eventualni ′višak′ povrh refinanciranja te obveznice može poslužiti i za druge dugove, ali dosta je i investicijskih projekata HEP-a koji bi se tek trebali aktivirati. Što se tiče ostalih odrednica izdanja novih obveznica, još se ne zna hoće li ono biti na rok od pet, sedam ili deset godina. To će se prelomiti kad se vidi raspoloženje investitora, koje će se idući četvrtak pokazati i u cijeni zaduženja. Kako bilo, trenutna razina zaduženosti HEP-a ne bi trebala biti uteg za cijenu.

Dug HEP Grupe trenutno je 20-ak posto manji od njezine EBITDA dobiti (taj omjer danas je oko 0,8). Naravno, taj pokazatelj nije baš jednoznačan. S jedne strane, govori ponešto i o slaboj investicijskoj aktivnosti kompanije, a druge strane, činjenica je i da je proizvodni porftelj HEP-a takav da je natprosječno ovisan o hidrološkim prilikama koje mu u posljednje vrijeme pogoduju. Rezultat toga je bila i Moody′sova prošlotjedna potvrda HEP-ova ocjene kreditnog rejtinga, uz stabilne izglede.

Zaštita od valutnog rizika

Dolar od 2007. ojačao 36%

Dio operacije prijevremenog otkupa postojećih dolarskih obveznica HEP-a trebalo bi biti i otkazivanje valutnog swapa kojim je to desetogodišnje izdanje zaštićeno od valutnog rizika. Dakako, i novo izdanje bit će praćeno ugovaranjem novoga swapa. U slučaju postojeće obveznice zaštita od valutnog rizika pokazala se više nego korisnom. Prilikom tog izdanja (9. studenoga 2007.) dolar je vrijedio 5 kuna, a danas mu je tečaj gotovo 36 posto viši (6,786 kuna za dolar). Drugim riječima, HEP-u je to tom zaduženju za pola milijarde dolara svojedobno ′sjelo′ 2,5 milijarde kuna, a bez zaštite od valutnog rizika danas bi mu glavnica duga iznosila oko 3,4 milijarde kuna. Takve rizike kompanijama je najuputnije eliminirati.