Jedino je Njemačka s 15 neradnih dana bolja od Hrvatske kojoj uz bok stoje Grčka i Srbija (14), a tek neradni dan manje ima Austrija.

Kada se praznici pospajaju s vikendima, odnosno iskoristi "stari" godišnji odmor, lipanj je u Hrvatskoj, zapravo, mjesec nerada.

Večernji list piše kako postoje razne teorije po kojima neradni dani negativno utječu na ekonomiju, ali podaci iz hrvatskog proračuna demantiraju ih. Naime, u srpnju, kada se uplaćuje obveza PDV-a za lipanj, a koja sugerira aktivnost u smislu prodaje roba i usluga, nema zabilježenog pada u odnosu na ostale mjesece u godini. Dapače, uz pomoć turističke sezone prihodi proračuna za lipanj i veći su od prosjeka.

Neistinitim se pokazuje i kako se neradnim danom gubi prosječan iznos BDP-a koji se dobije kada se ukupni godišnji BDP podijeli na broj dana u godini. Prema toj teoriji, kojom se baratalo posljednjih godina, samo jedan praznik stajao bi Hrvatsku 1,2 milijarde kuna, a lipanjski nerad oko 1 posto BDP-a manje.

Ipak portugalski znanstvenici Pedro Pita Barros, Bruno Martins i Luis Catela Nunes dokazali su da je negativan utjecaj BDP-a tek šestina prosječnog BDP-a što bi u Hrvatskoj značilo da jednim praznikom gospodarstvo izgubi oko 200 milijuna kuna, a onda bi svih 14 praznika u Hrvatskoj ekonomiju koštalo oko 2,8 milijardi kuna.

No, ima li to smisla možda pokazuje primjer Italije koja je svojedobno ukinula tri neradna dana nadajući se povećanju produktivnosti, što nije uspjela, a Njemačka je zemlja koja ima najviše neradnih dana u Europi - 15.