Ruske naftne tvrtke morat će ubuduće plaćati veće poreze na neka svoja polja u sklopu reformi koje je pripremilo rusko ministarstvo financija s ciljem povećanja prihodovne strane državnog proračuna, potvrdili su izvori za Reuters kojem je omogućen uvid u takve vladine planove.

Taj će prijedlog biti test hoće li se ministarstvo koje je zagovaralo štednju zbog gospodarske krize moći suprotstaviti moćnim energetskim lobijima koji tvrde kako trebaju poticaje a ne više poreze. 

Prema dužnosnicima iz dvaju različitih ministarstava koji su govorili za Reuters pod uvjetom da ostaju neimenovani, posljedice porezne reforme bit će de facto ukidanje poreznih olakšica u nekim naftnim poljima.

To bi moglo pogoditi sva greenfield, odnosno nova razvijena naftna polja koja trenutno uživaju različite porezne olakšice, kazali su za Reuters izvori iz ministarstva financija i energetike.

Prema podacima Vygon Consultinga, ukupno 198 polja, uključuju brownfield polja, odnosno ona naftna polja koja su dugo u operativnoj funkciji trenutno uživaju različite porezne olakšice. Među greenfield poljima s poreznim olakšicama su ona kojima upravljaju naftne kompanije poput Surgutneftegaza i Gazpromnefta.

Ukidanje poreznih olakšica za naftna polja dio je šire reforme načina oporezivanja tamošnjih naftnih kompanija. Glavna mjera bit će porez temeljen na profitu povrh onih koji su sada u primjeni: porez na vađenje minerala (MET) i carina na izvoz nafte. Porezi MET i carine na izvoz nafte i naftnih proizvoda u 2014. godini u ruski su proračun donijeli 6.600 milijardi rubalja (87 milijardi dolara), odnosno 46 posto ukupnih prihoda.

Izvori nisu mogli reći koliko se točno prihoda namjerava namaknuti zahvaljujući novom prijedlogu budući da se razgovori nastavljaju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, čiji bliski suradnici drže vodeće položaje u energetskom sektoru, ranije je bio obećao da neće prije 2018. godine podizati poreze ni u jednom gospodarskom sektoru.

No, ruska je vlada lani morala promijeniti planove zbog pritisaka na ruski proračun uslijed oštrog pada cijena nafte koji su dodatno ojačali zbog zapadnih sankcija Moskvi. Vlada je de facto povećala poreze energetskim kompanijama time što je  odgodila obećano smanjenje carine na izvoz nafte, što je proračunu priskrbilo oko 200 milijardi rubalja.