Europska unija bi trebala prilagoditi svoje zakonodavstvo bilataralnim ugovorima koje su neke zemlje članice potpisale s Rusijom o izgradnji plinovoda Južni tok, a ne obratno, izjavio je ruski veleposlanik pri Europskoj uniji Vladimir Čizov.

Europska komisija je u prosincu prošle godine priopćila, nakon što je bila neutralna po pitanju tog projekta, da međuvladini sporazumi o Južnom toku, koje je potpisalo šest članica EU-a (Slovenija, Bugarska, Mađarska, Austrija, Hrvatska i Grčka) i Srbija nisu u skladu s europskim zakonodavstvom i zatražila od zemalja članica da ponovno pregovaraju s Rusijom kako bi se ti ugovori uskladili s pravnom stečevinom.

Europska komisija smatra da potpisani bilateralni ugovori sadrže više odredbi koje nisu u skladu s pravnom stečevinom. Europsko zakonodavstvo predviđa da ne može ista tvrtka upravljati infrastrukturom, u ovom slučaju plinovodom, i istovremeno uvoziti, proizvoditi i distribuirati plin te određivati cijene.

Zemlje članice EU-a kroz koje treba prolaziti plinovod Južni tok ovlastile su Europsku komisiju da pregovara u njihovo ime s Rusijom o promjeni međuvladinih ugovora, koji nisu u skladu s europskom pravnom stečevinom

Čizov je na jednoj konferenciji u Bruxellesu izjavio da bi se ti pregovori trebali voditi o tome da se treći energetski paket EU-a prilagodi bilateralnim sporazumima, a ne obratno.

"Poštujem šest zemalja članica EU-a koje su potpisale međuvladine sporazume s Rusijom, ali one su znale za moguće komplikacije. Ako doista žele Komisiji dati mandat za pregovore, mi ćemo s njom razgovarati, ali ne o međuvladinim sporazumima nego o prilagodbi trećeg energetskog paketa tim sporazumima", rekao je Čizov.

Treći energetski paket EU-a ima za cilj spriječiti energetske tvrtke koji su već dominatne na tržištu da kontroliraju i mrežu za isporuku energije.