Odluka države da prisili banke na niže kamate klijentima stambenih kredita u švicarskom franku koja je na snazi od početka ove godine, nije imala većeg efekta na banke, primjetila je Hrvatka narodna banka.

"Mjere na smanjenje pritiska korisnika kredita u švicarskom franku nisu doveli do poboljšanja naplate i ona se nastavlja pogoršavati", rekao je glavni supervizor središnje banke Damir Odak.Loši krediti su i dalje problem ′broj jedan′ banaka; na kraju rujna dosegnuli su 17,2 posto što je za jedan i pol postotni bod više nego krajem prošle godine. Isti trend rasta, očekuje se i ove godine, očekuje Odak.

Prvo lobirale, sad hvale

Kad su u pitanju stambeni krediti u franku, naplata zapinje u 12,9 posto slučajeva, dok je prije godinu dana taj brojka bila 11,3 posto. Istodobno, u kunama je loših stambenih kredita 12,4 posto (ali treba napomenuti da su se oni posljednji pojavili na tržištu i kao takvi su neusporedivi s francima). Najurednije kredite otplaćuju dužnici koji u ugovorima imaju valutnu klauzulu u eurima i njih je 5,4 posto loših. Neosporno je da je rast blago usporio, ali on je i dalje prisutan, kažu u HNB-u. No, rast loših plasmana ne znači da je i naplata istovremeno sve lošija što potvrđuju i same banke. Premda su žestoko lobirale protiv rezanja kamatnih stopa zbog udara na prihode, danas kažu da se ta mjera itekako osjetila u proteklih devet mjeseci.

Rubni klijenti odahnuli

Iz banaka neslužbeno poručuju da je mjera Vlade ipak dovela do stabilizacije trenda. Ovisno o portfeljima pojedine banke, prirast loših stambenih kredita u francima je značajno usporio iako se nastavlja kvarenje čitavog portfelja. Niže rate spriječile su da neki rubni klijenti padnu u ′default′ ili da drugi koji su kaskali s plaćanjima, od početka godine nastave svoje obveze uredno otplaćivati. Ne treba zanemariti ni matematiku jer se ukupni portfelj stambenih kredita u francima u godinu dana smanjio za 1,3 milijarde kuna, a švicarski franak ojačao... Pitanje na koje je nemoguće dati odgovor jest kako bi trend izgledao bez te mjere. "Očito je da drugi čimbenici od gubitka radnih mjesta do pada cijena nekretnina, guraju trend loših kredita koji će se nastaviti dok traje kriza. Mjera ograničavanja kamatnih stopa je samo manji korektiv trenda", kaže ekonomist Željko Lovrinčević.