Plenković je u uvodu Vladine sjednice Fitchovo i ranije S&P-jevo dizanje kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu stavio u kontekst Vladinih reformskih napora.

To je, kako je rekao, rezultat političke stabilnosti koju je osigurala Vlada kao i njezinih reformskih procesa.

"Omogućili smo da u smirenom ozračju ostvarimo gospodarski napredak", rekao je Plenković, a među Vladine uspjehe ubrojio je uz ostalo rast BDP-a i izlazak iz prekomjernih financijskih neravnoteža.

Sve to, kako je rekao, utjecalo je na uspješan izlazak Hrvatske na međunarodna financijska tržišta te je jučerašnje izdanje euroobveznica ocijenio vrlo spješnim.

Plenković kaže da je Vlada izabrala trenutak u kojemu su domaći pokazatelji dobri, a globalno tržište pozitivno i ističe da je to dosad najpovoljnije refinanciranje obveza koje Hrvatska ima na međunarodnom tržištu kapitala.

Napomeno je da je refinancirana obveznica iz 2009. godine koja je imala kamatu veću od šest posto te da je interes od 5,5 milijardi eura bio znatno veći od izdanih 1,5 milijardi.

"Dakle, Hrvatska kotira jako dobro", rekao je premijer i dodao da skupina investitora "tek otkriva Hrvatsku kako povoljnu robu", zahvaljujući investicijskom kreditnom rejtingu.

Zahvaljujući refinanciranju, Hrvatska će na godišnjoj razini smanjiti plaćanje kamata za 500 milijuna kuna, a to je gotovo jednako proračunu Ministarstva uprave, zajedno sa svim njegovim uredima u županijama, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako Vlada želi trošak kamata smanjiti ispod dva posto BDP-a.

Ministarstvo financija izdalo je u srijedu euroobveznicu na međunarodnom tržištu u iznosu od 1,5 milijardi eura, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 1,125 posto, a ostvareni prinos 1,324 posto, što je najpovoljnije zaduženje Hrvatske do sada. Dospijeće obveznice je 2029. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 1,125 posto, a ostvareni prinos 1,324 posto. Iz Ministarstva financija najavljuju da će će se novim izdanjem refinancirati dolarska obveznica koja dospijeva u studenome.

Zajednički agenti izdanja desetgodišnje obveznice bili su Citigroup, Erste Group i JP Morgan.

Transakcija je najavljena u utorak, 11. lipnja, nakon čega je Ministarstvo financija održalo globalnu telekonferenciju za investitore, kako bi na taj način pripremilo teren za transakciju koja je počela danas, 12. lipnja u jutarnjim satima.

Interes investicijske zajednice bio je izniman, čemu su dodatno doprinijela i nova imena koja ulažu isključivo u kreditni rizik investicijske razine, te je u konačnici ostvarena snažna potražnja u ukupnom iznosu od oko 5,5 milijardi eura, što je oko 3,7 puta više u odnosu na iznos izdanja.