Španjolsko traženje spasa u okviru paketa pomoći i optimalan ishod izbora u Grčkoj ne donose značajnije slabljenje dužničkoga ciklusa. Prognoze govore o recesiji u najvećemu dijelu eurozone i nakon provođenja konsolidacijskih mjera, uz pogoršanje važnih gospodarskih pokazatelja", stoji u izvješću Petera Brezinscheka, glavnog analitičara Raiffeisen Bank Internationala (RBI) u tromjesečnoj publikaciji Raiffeisen istraživanja pod nazivom „Strategija globalnih tržišta".

Brezinschek očekuje da će BDP u eurozoni 2012. godine pasti na minus 0,3 posto i ne predviđa povratak rasta prije 2013. (u visini 0,8 posto).

Najnovija kretanja unutar eurozone i dalje utječu na prinose državnih obveznica perifernih zemalja članica. „Dok ulagatelji njemačke državne obveznice još uvijek smatraju sigurnima, premije prinosa za Španjolsku i dalje su na kritičnoj razini", kaže Brezinschek. Kad je riječ o dionicama, Helge Rechberger, voditelj analize dioničkih tržišta RBI-ja, očekuje lagani predah nakon privremenog ublažavanja stanja u Grčkoj i Španjolskoj.

„Rast umjesto štednje" nije rješenje dužničke krize u eurozoni

Po Brezinschekovu mišljenju, poziv nekih političara na „rast umjesto štednje" nije pravi put za budućnost eurozone. „Ta provokativna teorija pogrešna je već u samom temelju budući da se štednjom financiraju ulaganja, stoga upravo ona utire put dugoročnomu rastu." Međutim, glavni analitičar Raiffeisena pretpostavlja da će EU ipak postići kompromis, primjerice, u pogledu projektnih obveznica za infrastrukturu ili povećanoga sufinanciranja projekata iz strukturnih i kohezijskih fondova u zemljama na periferiji eurozone.

Frakcijski spor između Njemačke i Francuske odlučujući za eurozonu

Analitičari Raiffeisen istraživanja smatraju da će, nakon nestanka prijetnje izlaska Grčke iz eurozone, na vrh dnevnoga reda doći španjolske potrebe za financiranjem. Prema Brezinschekovim riječima, posebno će zanimljiva biti uloga Francuske: „Sljedećih će se tjedana vidjeti hoće li francuski Predsjednik François Hollande uspostaviti snažnu osovinu s Njemačkom ili se pokazati zagovornikom saveza sa Španjolskom, Italijom i drugim zemljama periferije. Taj će frakcijski spor biti odlučujući za dugoročno usmjerenje eurozone." Po mišljenju tog analitičara, prvo bi rješenje jamčilo provedbu fiskalne unije koja se zasniva na stabilnosti i čvrstom okviru, a dovelo bi do gubitka prava suverenog odlučivanja u slučaju kršenja zahtjeva koji se postavljaju pred proračune pojedinih država. Ono drugo predstavlja rizik ubrzanja tzv. socijalizacije duga unutar eurozone, uz istovremeno zanemarivanje njegovih uzroka.

Glavni analitičar Raiffeisena smatra da je primarni razlog temeljnih problema u eurozoni to što još uvijek nema provedbe nužnih preduvjeta za funkcioniranje jedinstvene valutne unije. „Bitni su nedostaci jedinstvena monetarna politika, a sada već 17 različitih ekonomskih i proračunskih politika", objašnjava Brezinschek. No, također je kritičan i u pogledu nedostatka fleksibilnosti na tržištima rada i različitih razina konkurentnosti, koji su itekako bitan čimbenik razlika između središnjih zemalja eurozone okupljenih oko Njemačke i perifernih članica. Očekuje da će paketi mjera spašavanja i programi Europske središnje banke (ECB) i dalje biti legitimni interventni postupci sve dok se na odgovarajući način ne provedu strukturne reformske mjere ili dok ne poluče željeni tržišni učinak. „Međutim, reformski će se napori nastaviti tijekom i poslije 2013. godine", komentira ekonomist. „Istovremeno bi trebalo doći do fiskalne konsolidacije u Europi."

ECB će nastaviti održavati visoku razinu likvidnosti

Brezinschek pretpostavlja da će ECB osiguravati kratkoročnu pomoć financijskim tržištima i tijekom sljedećih mjeseci, i to ili smanjenjem depozitne kamatne stope za banke barem na nula posto kako bi se mobilizirala visoka razina njihove likvidnosne zaštite kod ECB-a u iznosu 750 milijarda eura, odnosno putem operacija dugoročnoga refinanciranja (LTRO) ili nastavkom otkupa državnih obveznica. „Ovo posljednje vrlo je vjerojatna opcija u svrhu ponovnoga spuštanja prinosa na španjolske i talijanske obveznice. No, nama se promjena visine osnovne stope refinanciranja ne čini izglednom", stoji u izvješću toga stučnjaka, koji također očekuje vrlo izdašnu likvidnost u SAD-u.

Tečaj eura relativno stabilan

Brezinschek predviđa da bi ublažavanje prijetnje grčkoga napuštanja eurozone, kao i pitanja Španjolske te američka monetarna politika mogli poslužiti kao dobra kombinacija čimbenika za održavanje stabilnoga tečaja eura u odnosu na dolar: „Stoga se za jesen čini vjerojatnim raspon kretanja tečaja EUR/USD između 1,20 i 1,30, s laganom tendencijom kretanja prema gornjoj granici. Švicarska narodna banka (SNB) nastavit će održavati tečaj EUR/CHF na minimalno 1,20.

Preporuka za kupnju dionica

„Američki su se dionički indeksi između listopada 2011. i travnja 2012. posebno dobro držali na burzama te su bili stabilniji od onih europskih i japanskih", navodi Rechberger. On očekuje takvo okruženje koje bi tijekom trećega tromjesečja moglo potaknuti pozitivno raspoloženje na burzama zahvaljujući popuštanju dužničke krize u eurozoni, dodatnim mjerama središnjih banaka za poboljšanje likvidnosti i prvim naznakama stabilizacije gospodarskih pokazatelja. „Nova ili možda stara američka vlada neće se više morati baviti konsolidacijom proračuna dok izbori ne prođu, a to bi onda opet moglo smanjiti mogućnosti za rast tržišta kapitala", objašnjava Rechberger, dajući preporuku za kupnju američkih dionica.

S obzirom na nastavak napetoga stanja u eurozoni, ondje ne očekuje pretjeran rast dioničkih tržišta sljedećih tjedana. No, taj stručnjak na temelju navedenih čimbenika ipak predviđa blagi oporavak najvažnijih indeksa.

U pogledu sektora, jasno je usmjeren na zauzimanje pozicija u tzv. cikličkim dionicama te preporučuje povećanje pondera energetskoga, financijskoga, sektora sirovina, industrije i IT-ja, kao i sektora cikličkih potrošačkih roba.