Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine moglo stagnirati, a u idućoj porasti za jedan posto, najnovije su procjene analitičara Raiffeisen Bank International AG (RBI).

U publikaciji o strategiji za srednju i istočnu Europu za drugo tromjesečje 2014. godine, analitičari RBI-ja u vezi Hrvatske ističu da je tijekom proteklih pet godina krize izgubila 12 posto realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

„Tijekom godina osviješteno je da postoji potreba za implementacijom reformi, posebice u javnom sektoru, te poboljšanjem poslovne i investicijske klime, no mjere su i dalje nedostatne, blage i nekonzistentne te uglavnom usmjerene na kratkoročne uštede. Stoga, pritisnuta niskom konkurentnošću, Hrvatska ni ove godine nema šanse za oporavak", navodi se u analizi posvećenoj Hrvatskoj, pod naslovom „Konačno doseže dno?".

Analitičari RBI očekuju da će ove godine inflacija mjerena potrošačkim cijenama porasti 1,6 posto, a iduće ubrzati na 2 posto. Javni dug, pak, mogao bi ove godine dosegnuti 69,2 posto BDP-a, a iduće 73 posto BDP-a.

Deficit opće države ove godine očekuju u visini od 4,9 posto BDP-a, a iduće nešto manji, u visini od 4,6 posto BDP-a.

U investicije se ponovno polažu velike nade, ističu u RBI, no smatraju da bi bilo razumno sumnjati u njih, s obzirom na stupanj pripremljenosti javnih projekata (koji se financiraju iz EU fondova i drugih nadnacionalnih institucija). Istodobno, privatne investicije opterećene su iznimno velikim pesimizmom, nedostatkom kapitala i visokim troškovima financiranja. Dodatno, relativno česte izmjene porezne regulative ne idu u smjeru poboljšanja poslovne klime, napominju analitičari RBI-ja.

Fiskalna konsolidacija na prihodnoj strani proračuna, poput nedavnog podizanja stope PDV-a sa 10 na 13 posto te doprinosa za zdravstveno osiguranje za 2 postotna boda, ukazuje na nastavak postojeće fiskalne politike koja izbjegava prilagodbu na rashodnoj strani, tj. reforme. Visoki proračunski manjak i neodrživa dinamika rasta javnog duga, međutim, zahtijevaju drugi pristup kako bi se ispunili zahtjevi u sklopu Procedure prekomjernog manjka (EDP), navode u RBI-ju.

Na kraju, ističu da će u toj gomili nepovoljnih očekivanja, turizam nastaviti bilježiti rekordne pozitivne trendove, što će utjecati na ravnotežu u bilanci plaćanja. Ove godine, procjenjuju, hrvatska bi platna bilanca mogla biti uravnotežena, a iduće u blagom deficitu, od 0,2 posto BDP-a.

Uz ostalo, u publikaciji analitičari RBI ocjenjuju da će austrijsko gospodarstvo ove godine porasti po stopi od 1,4 posto, a iduće ubrzati rast na 2,3 posto. Te procjene iste su već više od godinu dana.

No, zato su povećali svoje prognoze rasta BDP-a u Poljskoj (na 3,1 posto), Češkoj (2,3 posto) i Mađarskoj (2 posto).

Projekcije rasta u jugoistočnoj Europi su stabilne, a vodeću ulogu u regiji preuzimaju Rumunjska i Bugarska, kažu u RBI. Pritom procjenjuju da bi gospodarski rast te regije, u koju je uključena Hrvatska, u ovoj godini mogao dosegnuti 2,5 posto, pri čemu u Rumunjskoj 2,3 posto, u Bugarskoj 2 posto.