Nakon pada BDP-a od 5,8% u prošloj godini, negativne tendencije u kretanju potrošnje kućanstava i zaposlenosti nastavile su se u prvom tromjesečju ove godine, stoji u tromjesečnoj publikaciji Raiffeisen banke RBAnalize.

Budući da u uvjetima pada potražnje za robama i uslugama ne očekuje uobičajeni sezonski doprinos investicijskih aktivnosti smanjenju nezaposlenosti, Vlada se odlučila za uvođenje mjera za oživljavanje gospodarstva.

Pri odabiru najučinkovitijih mjera može se koristiti bogatim iskustvom europskih država, koje su programe za potporu gospodarstvu provele prošle godine. Iz paketa Vladinih mjera provedene su dvije aukcije HBOR-a za kreditiranje obrtnih sredstava poduzeća. Iskazan je značajan interes poduzetnika i komercijalnih banaka za korištenje kreditima po konkurentnijim kamatnim stopama uz državnu participaciju u kreditnom riziku, tvrde analitičari RBA, koji uskoro očekuju i provođenje mjera za potporu investicijama. Učinak tih mjera i oporavak emitivnih turističkih tržišta te rast prihoda od usluga iz turizma trebao bi u trećem tromjesečju donijeti zaokret te bi trebao početi rast domaće proizvodnje, stoji u analizi.

Na financijskim tržištima prevladava visoka likvidnost. Usporila se kreditna aktivnost banaka zbog smanjene potražnje za kreditima, a povećao se priljev kapitala iz inozemstva, što rezultira izostankom sezonskih deprecijacijskih pritisaka. Istodobno pad potrošnje kućanstava uz prilagodbu državne potrošnje realnom fiskalnom kapacitetu doveo je do izostanka inflatornih pritisaka unatoč visokoj likvidnosti financijskog sustava. U takvim uvjetima olakšano je ostvarivanje ciljeva monetarne politike, pa je HNB otpuštanjem dijela bankarskih pričuva omogućio financiranje Vladinih mjera.

Sudjelovanje države u kreditnom riziku poduzeća radi oživljavanja gospodarstva odrazit će se i na visinu deficita proračuna i na visinu ukupnoga javnog duga. Približavanje ulaska Hrvatske u Europsku uniju i očekivana aplikacija za monetarnu uniju zahtijeva odražavanje fiskalnih agregata unutar maastrichtskih kriterija u kratkom roku, prije no što očekivani rast BDP-a u dužem razdoblju omogući opušteniju prilagodbu.

Stoga će se, smatraju analitičari, fiskalna politika morati usmjeriti na ubrzano mijenjanje strukture i visine proračunskih rashoda s jedne te prihoda s druge strane, što donosi i politički nepopularne promjene u strukturi korisnika i obveznika financiranja javnih financija. Upravo će brzina i uspješnost strukturnih promjena uz jačanje priljeva inozemnoga kapitala odrediti tempo gospodarskog rasta u razdoblju priključivanja zajedničkom europskom tržištu.

U nastavku analitičari RBA tvrde da se priželjkivane reforme nisu dogodile ni u jednom segmentu, pa je usporavanje pada u posljednjem tromjesečju višeposljedica baznog učinka, a nastavak kontrakcije gospodarstva sasvim je izgledan i u 2010. Za Hrvatsku u tekućoj godini najavljuju daljnji pad BDP-a od 0,9 posto dok bi oporavak sa 2,5 posto rasta trebao nastupiti 2011. godine.