Drugo ovogodišnje tromjesečje obilježile su pozitivne promjene koje navješćuju stabilizaciju gospodarstva u drugom polugodištu i izgledan rast u sljedećoj godini, navodi se u uvodu najnovijeg broja publikacije RBAnalize.

Dolazak ljetne turističke sezone zaustavio je negativna kretanja na tržištu rada, otvaranje posljednja tri poglavlja najavilo je uspješan završetak pristupnih pregovora s Europskom unijom, a prve mjere iz Programa gospodarskog oporavka stupile su na snagu. Suprotno tim pozitivnim impulsima očekivano raste nezadovoljstvo društvenih slojeva koji ne vide svoj prosperitet u jačanju tržišnih kriterija pri vođenju gospodarske politike.

Kako navode RBA analitičari, do sljedećih parlamentarnih izbora proteći će cijela godina u kojoj će trebati mnogo političkog umijeća da se rastuće nezadovoljstvo ne izrazi na nedemokratski način. Stoga put ka konkurentnijem gospodarstvu i oporavku provođenjem strukturnih reformi u skladu s općeprihvaćenim opredjeljenjima u EU, neće biti imun na lokalne političke procese.

Prvi ispit vjerodostojnosti ekonomske politike u provođenju reformi očekivani je ljetni rebalans proračuna. Prošle se godine umjesto usklađivanja na strani javnih rashoda posegnulo za povećanjem poreznih opterećenja, što je rezultiralo produžavanjem recesije u ovoj godini. Sljedeći rebalans morao bi imati drugačiji pristup te bi snažnijim smanjenjem rashodne strane trebalo kompenzirati snižavanje prihoda zbog uvođenja nižih stopa oporezivanja dohotka, a ujedno smanjiti i ovogodišnji deficit, ističe se u publikaciji.

Kretanja na vanjskim tržištima, kako se dalje navodi, ne idu u prilog naporima za smanjivanje deficita države kao ni stabilizaciji odnosa s inozemstvom, poručuju analitičari. Slabljenje eura prema dolaru odražava se pogoršavanjem uvjeta razmjene jer je Hrvatska ovisna o uvozu energije, čija cijena kotira u dolarima. Rast premija rizika za visoko zadužene europske države pogoduje rastu averzije prema riziku tranzicijskih tržišta pa posljedično raste i cijena financiranja hrvatskog duga.

U uvjetima razmjerno visokih potreba refinanciranja kratkoročnog duga na razini od 1/4 ukupnoga inozemnog zaduženja, nužnost novih izdanja se pri povećanim premijama rizika ubrzano iskazuje u povećanju troškova financiranja, što je u suprotnosti s mjerama za oporavak gospodarstva. Stoga će uspjeh aktivnosti za poticanje rasta ovisiti o smanjivanju državnog rizika žurnim uravnoteženjem proračuna te o smanjivanju rizičnosti zajmoprimaca uvođenjem reda u naplatu potraživanja u sektoru poduzeća, zaključuju analitičari.