Prema posljednjim podacima DZS-a u lipnju je deficit robne razmjene značajno porastao na godišnjoj razini uslijed pada robnog izvoza i rasta robnog uvoza. Vrijednost robnog izvoza u lipnju je iznosila 737,4 mil. eura, što je za 6,4% manje nego u lipnju prošle godine, dok je robni uvoz porastao za 16,9% na godišnjoj razini na 1,59 mlrd. eura. To je ujedno najviši mjesečni iznos robnog uvoza od listopada 2008. godine. Deficit robne razmjene porastao je posljedično za 49,1% godišnje na 850,5 mlrd. eura, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na 46,4%. U drugom se tromjesečju deficit robne razmjene povećao na godišnjoj razini za 14,7%. U prvoj polovini godine i izvoz i uvoz roba niži su nego u istom razdoblju prošle godine.

Kumulativno robni je izvoz u promatranom razdoblju ostvario pad od 4,7%, a robni uvoz od 0,2% godišnje. Promatrajući prema kategorijama NKD-u, najvažnije izvozne grane najviše su i pridonijele padu robnog izvoza u prvoj polovini godine. Vrijednosno najznačajnija izvozna grana u ovoj godini, proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, smanjila se za 7,8% godišnje. Vrijednost izvoza najznačajnije industrijska grana prije krize, proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, pala je za 35,9% godišnje, što je odraz i smanjena proizvodnje tijekom procesa restrukturiranja. Vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda smanjila se za 5,7%, strojeva i uređaja za 2,7% te električne opreme za 5,5% godišnje. Na uvoz roba u prvoj polovini godine u smjeru rasta najsnažnije su utjecali rast u rudarstvu i vađenju (uvozno najznačajnija grana) od 12,1%, zatim rast uvoza prehrambenih proizvoda od 5,2%, kemikalija i kemijskih proizvoda od 2,9% te strojeva i uređaja od 15,2% godišnje. U suprotnom smjeru, dakle na pad vrijednosti robnog uvoza utjecalo je smanjenje vrijednosti uvoza koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-30,7% godišnje) te metala (-3,5% godišnje). Uz to, prva polovina godine pokazuje značajan rast vrijednosti uvoza kapitalnih proizvoda (za 17,3% godišnje) i industrijskih materijala (za 2,8% godišnje), što može biti indikator povoljnih kretanja u industrijskoj proizvodnji.

U ovoj godini rast izvoza bit će ograničen negativnim kretanjima na našim najvažnijim izvoznim tržištima te gubitkom povlaštenog tretmana na tržištima CEFTA-e u drugoj polovini ove godine. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.