- 25.09.2026 Pivac Holding poslao zahtjev za prijenos dionica manjinskih ...
- 22.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: DMF i OMF fondovi i dalje u crvenom
- 23.09.2026 Procjene o azijskoj potražnji podigle cijene nafte prema 102...
- 23.09.2026 Tužitelj iz SAD-a otvorio adresu za oštećene ulagatelje u fo...
- 22.09.2026 Ministarstvo gospodarstva objavilo pojašnjenja oko ′si...
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 21.09.2026 Tjedni komentar tržišta 21.09.2026.
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 22.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: DMF i OMF fondovi i dalje u crvenom
- 21.09.2026 TJEDNI PREGLED: Trećina fondova s pozitivnim predznakom
- 21.09.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u kolovozu porasla za 346 milijuna eura
- 27.09.2026 ZSE TJEDNO: Crobex prošloga tjedna stagnirao, Crobex10 blago pao
- 27.09.2026 TJEDNI PREGLED: U opreznom trgovanju svjetske burze porasle
- 27.09.2026 TJEDNI PREGLED: Dolar prema košarici valuta ojačao drugi tjedan zaredom
- 25.09.2026 Crobexi pali uz pad prometa
- 25.09.2026 Agram banka planira povlačenje dionica sa Zagrebačke burze
- 24.09.2026 HPB i Visa potpisali novi ugovor o dugoročnom partnerstvu
- 24.09.2026 Studenac čeka otvaranje predstečaja kako bi se riješila blokada računa
- 24.09.2026 Blokiran račun Studenca
- 24.09.2026 Studenac podnijeo prijedlog za pokretanje predstečajne nagodbe
- 23.09.2026 DIV Grupa predstavlja rješenja za željezničku infrastrukturu na sajmu InnoTrans
- 25.09.2026 Cijene nafte iznad 106 dolara
- 25.09.2026 Skok troškova osiguranja za plovidbu Crvenim morem nova prepreka saudijskom izvozu
- 25.09.2026 Kreditiranje kompanija u eurozoni blago posustalo u kolovozu
- 25.09.2026 Rusija prognozira oštar pad izvoza naftnih proizvoda u 2026.
- 25.09.2026 Lani izgrađeno 18.338 stanova, 10,1 posto više nego 2024.
EKONOMIJAObjavljeno: 11.05.2010
Rate kredita u Švicarcima do kraja godine će ipak pasti
| Podijeli sadržaj: | ||||
Početkom travnja švicarski franak je na svjetskim deviznim tržištima zabilježio najvišu povijesnu vrijednost u odnosu na euro (1,4145 franka za euro) pa je posljedično, uz relativno stabilan tečaj kune u odnosu na euro, doveo i do slabljenja kune u odnosu na švicarski franak. Te razlike osjetili su svi kreditno zaduženi građani u Hrvatskoj, koji otplaćuju kredite vezane uz švicarski franak.
Naime, u slučajevima kada švicarski franak jača u odnosu na euro, jača posredno i u odnosu na kunu, te se tako povećavaju mjesečne rate na kredite građana vezane uz "Švicarac". Tečaj švicarskog franka u odnosu na kunu određuje se posredno putem tečaja švicarskog franka u odnosu na euro.
Hrvatska narodna banka ima utjecaj isključivo na kretanja kune u odnosu na euro, dok se tečaj kune u odnosu na ostale valute, pa tako i švicarski franak, formira posredno, dakle presudan je utjecaj tržišnih kretanja na svjetskim deviznim tržištima, objašnjava direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga mr. sc. Zrinka Živković Matijević. Dodaje da je tečaj švicarskog franka prema euru dugo bio održavan na razini iznad 1,50 pod utjecajem intervencije Švicarske središnje banke (SNB), koja je nastojala spriječiti jačanje franka radi davanja potpore izvoznom gospodarstvu.
Problemi u eurozoni početkom 2009. doveli su do slabljenja eura i posljedičnog jačanja franka bez reakcije SNB-a. Razlog leži u činjenici da se švicarsko gospodarstvo solidno oporavlja na održivim temeljima, a to bi moglo voditi u raniji početak podizanja kamatnih stopa u odnosu na EURIBOR i jačanje franka, dodaje Živković-Matijević.
Aprecijacija franka u odnosu na euro početkom travnja dogodila se unatoč najavi da švicarska središnja banka posjeduje dovoljno instrumenata za sprječavanje pretjerane aprecijacije franka u odnosu na euro, što je i potvrđeno intervencijom, pa je tečaj vraćen na nešto više razine. Međutim, s obzirom na snažne fundamente u Švicarskoj, koji ukazuju na brži oporavak u odnosu na eurozonu, u Raiffeisen Consultingu smatraju da će se jačanje franka u odnosu na euro nastaviti i sljedećih mjeseci prema razinama 1,41 franka za euro (kraj lipnja).
Uz stabilan tečaj kune, odnosno uz moguće blage deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro, navedeno bi značilo i slabljenje kune u odnosu na švicarski franak prema razinama kakve su bile u prvoj polovici 2003., što bi značilo i povećanje mjesečnih rata na kredite koji su vezani uz švicarski franak.
U drugoj polovici ove godine, ističu u Raiffeisen Consultingu, do izražaja bi trebali doći utjecaji oporavka dioničkog tržišta i odljev kapitala iz sigurnog utočišta, što će rezultirati pritiskom na slabljenje tečaja švicarskog franka u odnosu na euro, a samim time i na slabljenje prema kuni, što će smanjiti i rate kredita građana koje su vezane uz švicarski franak.
Prema riječima analitičara Erste banke Alena Kovača, tečaj švicarskog franka od početka je godine zabilježio rast od oko 3,5 posto, odnosno nešto više od oko 4,5 posto, kada se usporedi s istim razdobljem prošle godine. Nedavno jačanje švicarskog franka jednim je dijelom i posljedica događanja u Grčkoj te, sukladno tome, nešto povećane nervoze na tržištima, kaže Kovač. Kada je riječ o kreditiranju, tečaj kuna švicarski franak kretao se na usporedivim razinama u razdoblju 2002.-2003. godine te je u razdoblju od tada do 2008. njegovo kretanje išlo u prilog klijentima s kreditima uz valutnu klauzulu u "Švicarcima".
Kada govorimo o očekivanjima za 2010., Kovač kaže da se ne očekuje promjena odnosno podizanje kamatne stope Švicarske centralne banke, dok je prema kraju godine moguće određeno blago jačanje švicarskog franka u odnosu na euro, a time posredno i na kunu. Stoga ne treba očekivati promjenu kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima, dok će visina otplatnih rata, kao i do sada, ovisiti o kretanju deviznog tečaja.
Na kraju treba reći da je od ukupnih kredita u Hrvatskoj njih 13 posto vezano uz švicarski franak, što je manje nego prijašnjih godina. Neke banke potpuno su ukinule kreditiranje u švicarskim francima dok neke, kao, primjerice, Erste banka svojim klijentima koji to žele, nude mogućnost prebacivanja stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima u kredit s valutnom klauzulom u eurima, bez plaćanja naknade za promjenu valute kredita.
U dva mjeseca rata na stan od 100.000 eura veća oko 100 kuna
Klijenti koji su na dan 1. siječnja 2007. podizali stambeni kredit od 100.000 eura, odnosno u protuvrijednosti u švicarskim francima oko 160.680 švicarskih franaka na 25 godina, danas bi imali ratu od 968,20 švicarskih franaka ili 4907,61 kuna (uz tečaj jedan švicarski franak - 5,068 kuna), dok bi ta ista rata prije dva mjeseca iznosila oko 100 kuna manje odnosno oko 4804,79 kuna.
Naime, u slučajevima kada švicarski franak jača u odnosu na euro, jača posredno i u odnosu na kunu, te se tako povećavaju mjesečne rate na kredite građana vezane uz "Švicarac". Tečaj švicarskog franka u odnosu na kunu određuje se posredno putem tečaja švicarskog franka u odnosu na euro.
Hrvatska narodna banka ima utjecaj isključivo na kretanja kune u odnosu na euro, dok se tečaj kune u odnosu na ostale valute, pa tako i švicarski franak, formira posredno, dakle presudan je utjecaj tržišnih kretanja na svjetskim deviznim tržištima, objašnjava direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga mr. sc. Zrinka Živković Matijević. Dodaje da je tečaj švicarskog franka prema euru dugo bio održavan na razini iznad 1,50 pod utjecajem intervencije Švicarske središnje banke (SNB), koja je nastojala spriječiti jačanje franka radi davanja potpore izvoznom gospodarstvu.
Problemi u eurozoni početkom 2009. doveli su do slabljenja eura i posljedičnog jačanja franka bez reakcije SNB-a. Razlog leži u činjenici da se švicarsko gospodarstvo solidno oporavlja na održivim temeljima, a to bi moglo voditi u raniji početak podizanja kamatnih stopa u odnosu na EURIBOR i jačanje franka, dodaje Živković-Matijević.
Aprecijacija franka u odnosu na euro početkom travnja dogodila se unatoč najavi da švicarska središnja banka posjeduje dovoljno instrumenata za sprječavanje pretjerane aprecijacije franka u odnosu na euro, što je i potvrđeno intervencijom, pa je tečaj vraćen na nešto više razine. Međutim, s obzirom na snažne fundamente u Švicarskoj, koji ukazuju na brži oporavak u odnosu na eurozonu, u Raiffeisen Consultingu smatraju da će se jačanje franka u odnosu na euro nastaviti i sljedećih mjeseci prema razinama 1,41 franka za euro (kraj lipnja).
Uz stabilan tečaj kune, odnosno uz moguće blage deprecijacijske pritiske na kunu u odnosu na euro, navedeno bi značilo i slabljenje kune u odnosu na švicarski franak prema razinama kakve su bile u prvoj polovici 2003., što bi značilo i povećanje mjesečnih rata na kredite koji su vezani uz švicarski franak.
U drugoj polovici ove godine, ističu u Raiffeisen Consultingu, do izražaja bi trebali doći utjecaji oporavka dioničkog tržišta i odljev kapitala iz sigurnog utočišta, što će rezultirati pritiskom na slabljenje tečaja švicarskog franka u odnosu na euro, a samim time i na slabljenje prema kuni, što će smanjiti i rate kredita građana koje su vezane uz švicarski franak.
Prema riječima analitičara Erste banke Alena Kovača, tečaj švicarskog franka od početka je godine zabilježio rast od oko 3,5 posto, odnosno nešto više od oko 4,5 posto, kada se usporedi s istim razdobljem prošle godine. Nedavno jačanje švicarskog franka jednim je dijelom i posljedica događanja u Grčkoj te, sukladno tome, nešto povećane nervoze na tržištima, kaže Kovač. Kada je riječ o kreditiranju, tečaj kuna švicarski franak kretao se na usporedivim razinama u razdoblju 2002.-2003. godine te je u razdoblju od tada do 2008. njegovo kretanje išlo u prilog klijentima s kreditima uz valutnu klauzulu u "Švicarcima".
Kada govorimo o očekivanjima za 2010., Kovač kaže da se ne očekuje promjena odnosno podizanje kamatne stope Švicarske centralne banke, dok je prema kraju godine moguće određeno blago jačanje švicarskog franka u odnosu na euro, a time posredno i na kunu. Stoga ne treba očekivati promjenu kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima, dok će visina otplatnih rata, kao i do sada, ovisiti o kretanju deviznog tečaja.
Na kraju treba reći da je od ukupnih kredita u Hrvatskoj njih 13 posto vezano uz švicarski franak, što je manje nego prijašnjih godina. Neke banke potpuno su ukinule kreditiranje u švicarskim francima dok neke, kao, primjerice, Erste banka svojim klijentima koji to žele, nude mogućnost prebacivanja stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima u kredit s valutnom klauzulom u eurima, bez plaćanja naknade za promjenu valute kredita.
U dva mjeseca rata na stan od 100.000 eura veća oko 100 kuna
Klijenti koji su na dan 1. siječnja 2007. podizali stambeni kredit od 100.000 eura, odnosno u protuvrijednosti u švicarskim francima oko 160.680 švicarskih franaka na 25 godina, danas bi imali ratu od 968,20 švicarskih franaka ili 4907,61 kuna (uz tečaj jedan švicarski franak - 5,068 kuna), dok bi ta ista rata prije dva mjeseca iznosila oko 100 kuna manje odnosno oko 4804,79 kuna.
Izvor: limun.hr
- 25.09.2026 Pivac Holding poslao zahtjev za prijenos dionica manjinskih ...
- 22.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: DMF i OMF fondovi i dalje u crvenom
- 23.09.2026 Procjene o azijskoj potražnji podigle cijene nafte prema 102...
- 23.09.2026 Tužitelj iz SAD-a otvorio adresu za oštećene ulagatelje u fo...
- 22.09.2026 Ministarstvo gospodarstva objavilo pojašnjenja oko ′si...
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 21.09.2026 Tjedni komentar tržišta 21.09.2026.
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 22.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: DMF i OMF fondovi i dalje u crvenom
- 21.09.2026 TJEDNI PREGLED: Trećina fondova s pozitivnim predznakom
- 21.09.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u kolovozu porasla za 346 milijuna eura
- 27.09.2026 ZSE TJEDNO: Crobex prošloga tjedna stagnirao, Crobex10 blago pao
- 27.09.2026 TJEDNI PREGLED: U opreznom trgovanju svjetske burze porasle
- 27.09.2026 TJEDNI PREGLED: Dolar prema košarici valuta ojačao drugi tjedan zaredom
- 25.09.2026 Crobexi pali uz pad prometa
- 25.09.2026 Agram banka planira povlačenje dionica sa Zagrebačke burze
- 24.09.2026 HPB i Visa potpisali novi ugovor o dugoročnom partnerstvu
- 24.09.2026 Studenac čeka otvaranje predstečaja kako bi se riješila blokada računa
- 24.09.2026 Blokiran račun Studenca
- 24.09.2026 Studenac podnijeo prijedlog za pokretanje predstečajne nagodbe
- 23.09.2026 DIV Grupa predstavlja rješenja za željezničku infrastrukturu na sajmu InnoTrans
- 25.09.2026 Cijene nafte iznad 106 dolara
- 25.09.2026 Skok troškova osiguranja za plovidbu Crvenim morem nova prepreka saudijskom izvozu
- 25.09.2026 Kreditiranje kompanija u eurozoni blago posustalo u kolovozu
- 25.09.2026 Rusija prognozira oštar pad izvoza naftnih proizvoda u 2026.
- 25.09.2026 Lani izgrađeno 18.338 stanova, 10,1 posto više nego 2024.
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 25.09. 16:00 | 4375,29 | -2,37 |
-0,05 |
|
| CROBEX10* | 25.09. 16:00 | 2843,31 | -3,24 |
-0,11 |
|
| CROBEX10tr* | 25.09. 16:00 | 3361,51 | -3,83 |
-0,11 |
|
| ADRIAprime* | 25.09. 16:00 | 3673,52 | -14,35 |
-0,39 |
|
| CROBISTR* | 25.09. 16:31 | 187,4294 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 25.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| KOEI | 1.036,00 € |
-0,19% |
293.446,00 € |
| MONP | 8,40 € |
7,01% |
215.649,90 € |
| KODT | 4.400,00 € |
0,23% |
183.320,00 € |
| DLKV | 15,75 € |
1,94% |
157.216,40 € |
| ZITO | 18,40 € |
1,66% |
131.281,10 € |
| RIVP | 8,64 € |
-0,69% |
111.650,14 € |
| KODT2 | 4.180,00 € |
0,00% |
54.270,00 € |
| HT | 39,00 € |
-0,26% |
53.037,10 € |
| INGR | 1,98 € |
-1,00% |
41.974,84 € |
| ADPL | 24,10 € |
-1,63% |
40.951,10 € |
| Redovni dionički promet: | 1.633.976,17 € |
| Redovni obveznički promet: | 5.085,60 € |
| Sveukupni promet: | 1.639.061,77 € |


