Udio tzv. loših kredita nastavio je rasti te su krajem prvog tromjesečja ove godine u ukupnom iznosu kredita, od oko 284 milijardi kuna, djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti imali udio od 16,10 posto, odnosno iznosili su više od 45,7 milijardi kuna, pokazuju podaci o kvaliteti kredita koje je danas objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Po tim je podacima, ukupni iznos loših kredita u prva tri mjeseca povećan za nešto više od 700 milijuna kuna, a udio loših kredita u ukupnim kreditima porastao je za 0,4 postotna boda (krajem prošle godine iznosio je 15,70 posto).

Na godišnjoj razini, u odnosu na kraj ožujka prošle godine, iznos djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita porastao je za gotovo 4,3 milijarde kuna, a njihov udio u ukupnim kreditima za 1,53 postotna boda, sa 14,57 posto krajem ožujka 2013. godine, na 16,10 posto krajem trećeg mjeseca ove godine.

Podaci središnje banke pokazuju da je udio loših kredita u sektoru stanovništva na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 11,33 posto, kao i da i dalje najveće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća, kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima 28,61 posto.

Naime, krajem ožujka kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 31,02 milijarde kuna od ukupno gotovo 108,4 milijardi kuna kredita odobrenih tom sektoru.

Ukupni krediti stanovništvu iznosili su pak krajem trećeg mjeseca ove godine 123,6 milijardi kuna, a od tog iznosa na loše se kredite odnosi gotovo 14 milijardi kuna.

Promatrano prema vrstama kredita, stanovništvo je najviše zaduženo stambenim kreditima, koji su na kraju ožujka iznosili 57,3 milijarde kuna. Od ukupnog iznosa stambenih kredita građana upitna je naplata njih 8,30 posto, odnosno 4,76 milijardi kuna.

Slijede gotovinski nenamjenski krediti građanima, s ukupnim iznosom od 37,6 milijardi kuna, od čega je u kategoriji loših kredita krajem ožujka bilo 3,6 milijardi kuna, što čini udio od 9,54 posto.

Po podacima središnje banke, visoka je rizičnost naplate kredita od građana kod prekoračenja po transakcijskim računima (14,67 posto) te ostalih kredita stanovništvu (28,16 posto), dok je najveći udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita kod stanovništva kod hipotekarnih kredita i iznosi 30,23 posto. Udio loših autokredita kod građana je pak 5,55 posto, a kod kredita po kreditnim karticama 4,68 posto.

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule kod kojih je udio loših kredita najviši i iznosi 18,27 posto. To znači da je od ukupno 74,4 milijarde kuna kunskih kredita na kraju ožujka u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita bio iznos od gotovo 13,6 milijardi kuna.

Najviši iznos kredita krajem ožujka bio je vezan uz euro, ukupno 182,6 milijardi kuna, a od toga je upitna bila naplata 27,3 milijarde kuna ili 14,95 posto svih kredita u euru.

Kod kredita vezanih za švicarski franak pak udio loših kredita na kraju prvog tromjesečja iznosio je 16,63 posto, odnosno od 24,8 milijardi kuna ukupnog iznosa kredita vezanih uz tu valutu djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi bili su krediti u iznosu od 4,1 milijarde kuna.

Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća i iznosi čak 52,87 posto. Trgovačka društva imala su krajem ožujka 1,7 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, a rizična je bila naplata 927,3 milijuna kuna.

Građani pak imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz ′švicarac′, ukupno 22,7 milijarde kuna, a od toga je upitna naplata 13,69 posto, odnosno 3,1 milijarde kuna.