Hrvatski je robni izvoz u prvih osam ovogodišnjih mjeseci, iskazan u kunama, porastao za 10,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz rastao za 6,8 posto, pokazuju u petak objavljeni drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Riječ je o privremenim podacima, kojima su blago povišene stope rasta izvoza i uvoza u odnosu na prve podatke DZS-a, objavljene početkom listopada, a prema kojima je robni izvoz u prvih osam mjeseci rastao za 10,2 posto, a uvoz za 5,8 posto.

Po najnovijim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 56,2 milijarde kuna, a uvezla u vrijednosti 92,6 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom za to razdoblje tako iznosi 60,6 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je osam mjeseci ove godine iznosio 7,4 milijarde eura i bio je 0,9 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz povećan za 6,5 posto, na 12,15 milijardi eura.

I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, na koju ′otpada′ 67,1 posto robnog izvoza. U prvih osam mjeseci u ostale zemlje članice EU-a izvezeno je roba u vrijednosti 4,9 milijardi eura, što je 16,3 posto više u odnosu na izvoz iz prvih osam mjeseci 2014., dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao za 10,8 posto, na 9,45 milijardi eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u tom razdoblju pao za 2,2 posto, na 1,32 milijarde eura, uz istodobni rast uvoza za 7,8 posto, na 655 milijuna eura.

Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Italija, u koju je u prvih osam mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti 997,3 milijuna eura, što je 5,2 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 2,7 posto, na 1,6 milijardi eura.

Izvoz u Sloveniju je povećan za 18,9 posto, na 915,4 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlju povećan za 5,3 posto, na 1,3 milijarde eura.

Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske do kraja kolovoza izvezeno roba za 828,3 milijuna eura ili 10,1 posto više, uz istovremeni porast uvoza za 8,4 posto, na 1,8 milijardi eura.

Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu najveći postotni rast statistika bilježi kod brodogradnje, za 196,8 posto, na 254,4 milijuna eura. Rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 15,1 posto, na 571,3 milijuna eura.

Znatne stope rasta izvoza bilježe proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 55,2 posto na 221,7 milijuna eura, potom proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 31,6 posto na 258,5 milijuna eura, farmaceutska industrija, za 28,3 posto na 337,4 milijuna eura, kao i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, za 25,8 posto, na 500,6 milijuna eura itd.

Istodobno, izraženiji pad izvoza iskazan je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 18,4 posto, na 564,3 milijuna eura, kao i u proizvodnji metala, za 26 posto na 200,7 milijuna eura.