Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak da je rast BDP-a u drugom kvartalu od 16,1 posto iznad očekivanja Vlade te najavio da će na jesen doći do korekcije Vladine procjene rasta BDP-a za 2021. godinu "na više".

Marić je to izjavio na konferenciji za medije u Banskim dvorima u povodu objave prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS), po kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Kako je istaknuo Marić, rast gospodarstva u drugom kvartalu je "povijesno rekordan", a doprinijele su mu sve sastavnica BDP-a, a najviše osobna potrošnja, koja je na godišnjoj razini porasla za 18,4 posto.

Tu je i izvoz roba i usluga koji je porastao za 40,9 posto na godišnjoj razini, stabilan rast od oko četiri posto zabilježila je i državna potrošnja, a porasle su i investicije za 18,3 posto, kao i uvoz roba i usluga, za 30,3 posto.

Marić je rekao da je investicijska aktivnost jedina malo ispod očekivanja u odnosu na originalne projekcije, no očekuje se da bi s aktivacijom Nacionalnog programa za oporavak i otpornost (NPOO) i investicije trebale ubrzati i u javnom i u privatnom sektoru.

Dosad rekordni kvartalni rast BDP-a iznosio je 7,2 posto, a zabilježen je u drugom tromjesečju 1997. godine.

Ministar financija je napomenuo da se kod brojki za drugi ovogodišnji kvartal ne smije zanemariti i utjecaj niske baze, s obzirom da je u istom lanjskom tromjesečju, usred "zatvaranja" gospodarstva, zabilježen i rekordan pad BDP-a, od 14,4 posto.

Marić je istaknuo da je Vlada u programu konvergencije predvidjela stopu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od pet posto. Kako je otkrio, u toj prognoziranoj ukupnoj godišnjoj stopi, predviđanje rasta u drugom kvartalu je iznosilo 12,1 posto, što je niže od ostvarenog. "Dakle, ostvareni rast je viši od onog što smo očekivali", apostrofirao je.

Puni oporavak hrvatskog gospodarstva od koronakrize i prije kraja 2022. godine

Kazao je da su svi podaci, poput onih o fiskalizaciji računa, ukazivali na to da će stopa rasta u drugom kvartalu biti značajna i visoka, a nastavak pozitivnih kretanja se očekuje i u trećem tromjesečju, koje je još uvijek u tijeku.

Ministar financija je tako najavio da će Vlada tijekom jeseni ažurirati projekcije gospodarskog rasta te ustvrdio da s velikom sigurnošću može reći da će doći do korekcije procjene rasta BDP-a za ovu godinu "na više".

"Velika većina gospodarskih pokazatelja ukazuje na jači i viši rast od onoga koji smo originalno projicirali", izjavio je Marić te dodao da ovom trenutku ne bih ulazio u licitiranje i spekuliranje kolika će ta stopa rasta biti.

Prema trenutnim trendovima i brojkama, ostvarila bi se originalna procjena Vlade po kojoj bi Hrvatska i prije kraja 2022. godine dosegnula razinu BDP-a iz pretkrizne 2019. godine. Zadnje su naime procjene Vlade taj puni oporavak gospodarstva predviđale za kraj 2022. godine.

No, Marić je napomenuo i da postoji ograda, u smislu ako dođe do određenog pogoršanja situacija u epidemiološkom pogledu, to bi utjecalo i na gospodarstvo.

Marić je apostrofirao i da je BDP-a u drugom tromjesečju u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal zabilježilo blagi pad od 0,2 posto. "To znači da BDP i dalje mora biti u fokusu našeg interesa, u smislu gospodarskog oporavka i rasta, s naglaskom na zapošljavanje", rekao je Marić.

Marić zadovoljan stanjem proračuna

Na pitanje novinara o stanju proračuna, Marić je ustvrdio da s njime može biti zadovoljan te da je u skladu s očekivanjima, pri čemu su neki porezni prihodi i iznad toga, poput PDV-a, koji je od početka godine do danas i iznad razine 2019.

Sukladno očuvanju razine zaposlenosti, pa čak i njenom povećanju, Marića raduje i iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Iznova je apostrofirao da ključ održivosti javnih financija leži na rashodnoj strani proračuna, na što se stavlja veliki naglasak.

Novinari su Marića pitali ima li Vlada na stolu jasan reformski plan, primjerice za zdravstvo koje uvelike opterećuje proračun, a ministar financija posjetio je na usvojeni NPOO, u kojem su pobrojane reforme u raznim segmentima.

Pritom, napomenuo je Marić, problematika i reforma zdravstva "bi trebala ići i iznad onog što je zapisano u NPOO-u", jer je to jedan sveobuhvatniji proces za koji je svima jasno da je potreban, na čemu radi ministar zdravstva Vili Beroš, a cijeli paket mjera trebao bi biti predstavljen javnosti do kraja godine.

Upitan o potporama poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta, Marić je podsjetio da su te potpore uvjetovane pokazateljima poput pada prihoda, pa da za dobar dio gospodarskih subjekata te potpore više nisu presudne. No, dodao je da uvijek treba biti spreman za bila kakva negativna iznenađenja.