Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji u travnju je u prosjeku uvećana za 0,7 posto na mjesečnoj razini, dok se Hrvatska našla u malobrojnoj skupini zemalja s padom proizvodnje, pokazali su u četvrtak najnoviji podaci Eurostata.

U 28-članom EU kalendarski i sezonski prilagođena proizvodnja tako se oporavila na mjesečnoj razini budući da je u ožujku bila smanjena za 0,3 posto. Time je revidiran preliminarni podatak za ožujak kojim je bio procijenjen pad od 0,2 posto, pokazalo je današnje izvješće.

Promatrano po sektorima, na razini EU-a u cjelini na mjesečnoj je razini najviše porasla proizvodnja energije, za 1,8 posto, te proizvodnja netrajnih roba za široku potrošnju, za 1,4 posto. Manje izrazit rast zabilježen je u segmentu trajnih roba široke potrošnje i intermedijarnih proizvoda, za 0,7 odnosno 0,6 posto, dok je proizvodnja kapitalnih dobara porasla za 0,4 posto.

Među članicama EU-a najveći rast proizvodnje zabilježen je u Portugalu, od 6,7 posto, Litvi, od 4,9 posto, u Nizozemskoj, od 3,5 posto, te u Mađarskoj, od 2,5 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski i sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u travnju smanjena za 2,9 posto prema mjesecu ranije, kada je bila uvećana za 1,3 posto.

Pad proizvodnje zabilježen je još na Malti, i to za šest posto, a slijede Danska, s padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini od 0,9 posto, te Rumunjska i Finska, gdje je bila smanjena za po 0,3 posto.

U usporedbi s prošlogodišnjim travnjem, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU je uvećana za 2,1 posto, čime je ubrzan njezin rast na godišnjoj razini budući da je u ožujku uvećana za 0,7 posto. Time je također revidiran preliminarni podatak za ožujak kojim je bio procijenjen rast od 0,5 posto.

Prema segmentima industrije, rast je zabilježen u svim promatranim segmentima, izuzev energetskog. Najizrazitiji rast proizvodnje zabilježen je kod intermedijarnih i netrajnih roba za široku potrošnju, i to za 4,3 odnosno 4,2 posto, dok je proizvodnja energije pala za šest posto.

Na godišnjoj razini najviše je industrijska proizvodnja porasla u Irskoj, za 15 posto, u Mađarskoj, za 10,1 posto, te u Češkoj i Portugalu, za 9,2 odnosno 5,8 posto.

I u Hrvatskoj je industrijska proizvodnja porasla na godišnjoj razini, i to za 0,7 posto, nakon što je u istom postotku rast zabilježila i u mjesecu ranije.

Malta je prednjačila padom industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, sa stopom od 11,4 posto. Slijede Nizozemska i Grčka s padom od 3,4 odnosno 2,4 posto.

U 18-članoj eurozoni na godišnjoj je razini rast industrijske proizvodnje značajnije ubrzao, na 1,4 posto, nakon 0,2-postotnog rasta u ožujku. Preliminarnim podatkom za ožujak bio je procijenjen pad proizvodnje od 0,1 posto, napominju u Eurostatu.

Kao i na razini EU-a u cjelini, rast proizvodnje zabilježen je u svim segmentima, izuzev energetskog. Najviše je pritom porasla proizvodnja netrajnih roba za široku potrošnju, za pet posto, dok je proizvodnja energije pala za 6,7 posto.

Na mjesečnoj razini u 18-članom gospodarstvu industrijska je proizvodnja u travnju porasla za 0,8 posto, nakon pada za 0,4 posto u prethodnom mjesecu. Preliminarni podatak za ožujak pokazivao je pad od 0,3 posto, napominje statistički ured.

Promatrano po segmentima, za blagi oporavak je ponajviše bio zaslužan rast proizvodnje energije, za 2,5 posto, i netrajnih roba za široku potrošnju, za 2,1 posto, objavio je Eurostat u najnovijem izvješću.