Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

To je već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

To je i sporiji rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,6 posto na godišnjoj razini.

Njihove procjene rasta kretale su se u širokom rasponu od 2,3 do 3,2 posto.

Šantić: Investicije pozitivno iznenađenje

"Očekivali smo da će u posljednjem tromjesečju prošle godine doći do usporavanja gospodarske aktivnosti. Očekivano, ponovno je potrošnja kućanstava bila najveći generator rasta", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.

Potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu 3,9 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio 2,7 posto.

"Kao pozitivno može se izdvojiti i da je ubrzan rast bruto investicija u fiksni kapital, na više od 6 posto, s 3,7 posto u prethodnom kvartalu, a tako snažan rast nije bilo zabilježen od prvog kvartala 2017. godine", kaže Šantić.

A kako se tako snažan rast investicija dogodio u zadnjem lanjskom tromjesečju, Šantić ističe da to pokazuje da rast gospodarske aktivnosti ipak nije utemeljen samo na turizmu.

Pogoršanje u vanjskoj trgovini

No, ističe da je pogoršanje situacije definitivno vidljivo u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga.

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, znatno sporije u odnosu na 3,7 postotni rast u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba porastao za 0,3, a usluga za 3 posto na godišnjoj razini.

Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,6 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 9 posto, dok je uvoz usluga smanjen 2,8 posto.

„Doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je negativniji nego u prijašnjem razdoblju", kaže Šantić.

Rast državne potrošnje iznosio je, pak, 2,3 posto na godišnjoj razini, usporivši s 3,9 posto u prethodnom kvartalu.

Rast na kvartalnoj razini ispod, a na godišnjoj iznad EU prosjeka

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u posljednjem lanjskom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2017. realno porastao za 2,4 posto.

Na kvartalnoj razini rast hrvatskog gospodarstva bio je sporiji u odnosu na prosjek u EU koji je iznosio 0,2 posto.

No, na godišnjoj razini Hrvatska je zabilježila rast iznad prosjeka u EU, s obzirom da je u tom bloku rast iznosio 1,4 posto.

U 2018. rast BDP-a usporio na 2,6 posto

Prema originalnim podacima, u cijeloj 2018. godini hrvatsko je gospodarstvo poraslo 2,6 posto, sporije u odnosu na prethodnu godinu, kada je BDP porastao za 2,9 posto.

"Što se tiče 2019., očekujemo ponovno blago usporavanje gospodarske aktivnosti, prvenstveno zbog nepovoljnijeg međunarodnog okruženja, odnosno činjenice da dolazi do usporavanja rasta globalnog gospodarstva, kao i EU-a i eurozone", kaže Šantić.

U 2019. moguće daljnje usporavanje rasta

Rast hrvatskog izvoza u posljednje vrijeme usporava, što je, među ostalim, posljedica slabosti gospodarstva eurozone.

Na kraju prošle godine Italija je uronila u recesiju jer je njezino gospodarstvo palo dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, dok je Njemačka zamalo izbjegla recesiju, a to su dva najveća hrvatska trgovinska partnera.

S obzirom na to, mnogi analitičari očekuju daljnje usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva u 2019. godine.

„Naša procjena za 2019. zasad stoji na 2,4 posto", kaže Šantić i zaključuje da Hrvatska po gospodarskom rastu i dalje ostaje jedno od najsporije rastućih gospodarstava u EU.