Analitičari Raiffeisen Bank International (RBI) revidirali su naviše izglede rasta za neka tržišta srednje i jugoistočne Europe u ovoj godini, pri čemu je procjena rasta BDP-a za Hrvatsku s nulte stope povećana na 0,5 posto, objavljeno je u utorak iz Raiffeisen Bank (RBA).

"Zahvaljujući vrlo snažnim proljetnim pokazateljima, izgledi za rast BDP-a za 2015. godinu u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj Republici i Slovačkoj revidirani su naviše, stoga se za ovih pet tržišta srednje Europe sada očekuje rast realnoga BDP-a za više od 3 posto. Također su podignuti izgledi rasta u Rumunjskoj (s 3,0 posto na 4,0 posto), Bugarskoj (s 1,2 posto na 2,0 posto) te Hrvatskoj (s nultoga rasta na 0,5 posto). Stanje u podregiji istočne Europe i dalje je teško i do kraja godine se očekuje smanjenje BDP-a za 3,5 posto (u Bjelorusiji), 4 posto (u Rusiji) te 10 posto (u Ukrajini)", navodi se u priopćenju u povodu objavljene publikacije RBI o strategiji za SIE pod nazivom Central and Eastern European Strategy za treće tromjesečje 2015. godine.

Budući da se vrhunac ciklusa rasta očekuje u drugoj polovini ove i početkom 2016. godine, procjene rasta za 2016. nešto su niže od onih za ovu godinu, ističe glavni analitičar Raiffeisen Istraživanja u RBI Peter Brezinschek u nedavno objavljenoj publikaciji.

"Za većinu je zemalja srednje Europe karakterističan ujednačen udio u rastu svih sastavnica potražnje. Gospodarskom oporavku koji sam sebe podržava i nastavit će se i poslije 2016. osobito pogoduje snažna domaća potražnja na tržištima s rastom u regiji srednje/jugoistočne Europe zbog privatne potrošnje i investicija", napominje Brezinschek.

U vezi Hrvatske u priopćenju se prenosi izjava direktorice Ekonomskih istraživanja RBA Zrinke Živković-Matijević da je, unatoč stagnaciji gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini, godišnji rast BDP-a u prvome tromjesečju potvrdio izlazak Hrvatske iz recesije.

"Međutim, kako unutarnje strukturne slabosti još uvijek nisu riješene, izgledi za stabilan i održiv oporavak ostaju vrlo slabi. Potaknuto nastavkom oporavka inozemne potražnje (izvozom roba i usluga), uz tek blage stope rasta osobne potrošnje te zaustavljanje pada investicija, gospodarstvo bi po prvi put nakon 2008. godine moglo zabilježiti vrlo blagu pozitivnu stopu rasta", ističe Živković-Matijević.

Oporavak je dakle, dodaje, krhak i nedovoljan da zaustavi rast udjela javnoga duga u BDP-u koji se približava razini od 90 posto.

"Stoga će fiskalna politika odnosno potreba za smanjenjem proračunskoga manjka i stabilizacija javnoga duga ostati u fokusu i u idućem srednjoročnom razdoblju. Za sada, vrijeme nam poklanja Europska središnja banaka i ekstremno ekspanzivna monetarna politika, koja nekonvencionalnim mjerama monetarne politike omogućuje obilje likvidnosti, posredno privremeno umanjujući i troškove financiranja RH", izjavila je Živković-Matijević.