Rashodovnu stranu proračuna Vlada treba nominalno smanjiti za 3 do 4 milijarde kuna već u ovoj godini, ali i idućoj, kako bi 2018. bio dostignut cilj smanjenja deficita ispod razine od 3 posto BDP-a te zaustavljanja rasta javnog duga, suglasni su ekonomski stručnjaci koji su u ponedjeljak sudjelovali na okruglom stolu "Fiskalna prilagodba u RH" u organizaciji Udruge poreznih obveznika Lipa.

Savjetnik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman tako ističe da se Vlada pri izradi proračuna za ovu i sljedeću godinu, treba voditi ciljevima koje je odredila Europska komisija, ali i onime što očekuju inozemni kreditori i rejting agencije.

"A očekuju smanjenje deficita ispod 3 posto BDP-a, što znači da će i 2016. i 2017. godine biti potrebno deficit smanjiti za 3 do 4 milijarde kuna, odnosno kumulativno sedam do osam milijardi kuna. U tom kontekstu Vlada treba uzeti u obzir i da je Hrvatska još uvijek u proceduri prekomjernog deficita te zadovoljiti kriterije koji se tamo nalaze, ali i da postoji i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji također traži od Vlade da se pridržava fiskalnog pravila", rekao je Žigman.

Pojasnio je da je za dostizanje tog cilja potrebno provesti kratkoročne mjere koje bi se odnosile na manje rezove po proračunima ministarstava, a paralelno s time Vlada treba započeti strukturne mjere, koje bi omogućile da se tijekom 2017. i 2018., "deficit sam po sebi automatski smanji", ističući pritom reforme u zdravstvu, sustavu subvencija, socijalnim rashodima te masi za plaće.

Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika je, pak, ocijenio da su ciljevi nove Vlade "na strateškoj razini dobro određeni", a da ostaje vidjeti kroz koje će se mjere to provesti. Pritom je istaknuo kako se u državne investicije i mirovine "ne bi smjelo dirati". 

"Identificirano je da je glavni problem porast javnog duga, što ruši naš kreditni rejting, poskupljuje investicije, podiže kamatne stope i sl. i ova je Vlada to dobro strateški prepoznala. U jučerašnjoj izjavi novog ministra financija mogli smo čuti da fiskalne prilagodbe nema bez zadiranja u rashode, barem djelomičnog. To je točna ocjena. Naime, usprkos određenom gospodarskom rastu koji se pojavio, ne možemo zaustaviti rast javnoga duga ako ne dođe do korekcije rashoda. Ono što još ne znamo i što će se tek vidjeti kroz Smjernice ekonomske i fiskalne politike, koje su najavljene za tri tjedna, koje će se to stavke rashoda dirati. To je veliki politički problem, ali sa stručne strane možemo reći je da se državne investicije i mirovine nikako ne bi smjelo dirati, trebale bi biti ′zadnja linija obrane′. Sve drugo, a naročito subvencije i materijalni troškovi, dakle operativni troškovi funkcioniranja države, bi prvo trebalo biti podložno preispitivanu i određenom smanjenju", rekao je Šonje te istaknuo kako vjeruje da bi, krene li tim pravcem, Hrvatska 2017. mogla imati poboljšani kreditni rejting i da bi moglo doći do značajnijeg pada kamatnih stopa.

Izvršni direktor Udruge Lipa Davor Huić također smatra da bi prvi cilj trebao biti smanjenje proračuna za 3 do 4 milijarde kuna, kako bi se ostvario temeljni cilj odnosno zaustavio rast javnog duga.

Kazao je i kako misli da će Vlada u ovoj godini ići s laganijom, blažom prilagodbom, od 3 ili 4 milijarde kuna te je istaknuo kako smatra da je to "minimum koji je potreban da bi se postigli ciljevi o kojima se govori, među kojima je glavni zaustavljanje rasta javnog duga".

Na okruglom stolu predstavljen je i rad dvojice studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Mateja Bule i Ivana Majića, "Prijedlog fiskalne konsolidacije u RH (2016.-2019.)", koji također pokazuje da bi se proračun hitno trebao smanjiti za više od 4 milijarde kuna. 

"Proračun bi svakako trebao već ove godine biti manji za 4 do 5 milijardi kuna, odnosno 1,4 do 1,5 posto BDP-a i naš je zaključak da je to jedino moguće na rashodovnoj strani ili kroz uspjeh reformi koje bi posljedično donijele uštede ili kroz hitno djelovanje zadiranjem u masu plaća ili mirovina", rekao je Bule.

Bule i Majić pritom predlažu smanjenje rashoda za zaposlenike za 1,5 milijardi kuna, za subvencije za 1,4 milijardi kuna, za mirovine za 1,06 milijardi kuna (rezanjem povlaštenim mirovina za 5 posto, a redovnih za 2,5 posto) te ukidanje programa poticanje stanogradnje (ušteda od 250 mln kn), i sl.