Uoči predstavljanja mjera za smanjenje proračunskog deficita, koje će se održati danas u Bruxellesu, te službenog pokretanja procedure prekomjernog deficita, iz Vlade ističu da neće biti povećanja poreza, ali ni ne potvrđuju da će smanjiti doprinose za drugi stup mirovinskog osiguranja.

Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je da je Vlada pronašla rješenje kako postupno smanjiti proračunski deficit u slijedeće tri godine. "U ponedjeljak smo imali sastanak na kojem smo razgovarali o mogućnostima za smanjenje deficita i uklapanje postupno u kriterije europskog semestra i mislim da smo pornašli rješenje. Još se radi, ali pronašli smo rješenje kako taj deficit postupno smanjiti kroz sljedeće tri godine", kazala je Pusić novinarima u Saboru, uoči predstavljanja Vladinih mjera za smanjenje proračunskog deficita u Bruxellesu.

Dodala je da ni jednoj zemlji, pa ni Hrvatskoj nije u cilju uvođenje novih poreza, nego "da se otvori prostor na kojemu je moguće i ostvariti prihode, zarađivati, otvarati nove tvrtke, preživljavati s tvrtkama koje su sada granične". Na pitanje znači li to da neće biti smanjivanja doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja, odgovorila je: "Dozvolite da to dogovorimo do kraja i da se do kraja postavi taj model".

Na redovitom sastanku Vijeća za ekonomiju i financije (ECOFIN) i službeno bi trebao biti prihvaćen prijedlog Europske komisije o ulasku hrvatske u postupak ispravljanja prekomjernog deficita. Komisija je 10. prosinca objavila preporuke prema kojima bi se hrvatski proračunski deficit sveo ispod 3% do 2016. godine.

HTV neslužbeno doznaje da je slamka spasa pronađena u drugom mirovinskom stupu. Spekulira se o privremenom zamrzavanju ili smanjenju obveznih uplata s 5% na 3%. Novac bi se preusmjerio u državni proračun. Stručnjaci upozoravaju - to je katastrofa.

Bez povećanja poreza

I SDP-ov zastupnik i glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan ističe da vladajuća koalicija dogovara rješenja kako bi u dogovoru s Europskom komisijom uskladilla proračunski deficit u iduće tri godine. "Ipak treba napomenuti da je Hrvatska dobila taj period duže nego druge države, što pokazuje da reforme koje smo pokazali pozitivno ocjenjuju u Europskoj komisiji. U ovom trenutku se razgovora o tome na koji način smanjiti deficit u sljedećem rebalansu i razgovori su unutar Vlade i koalicije oko mjera koje će se povući unutar 15 do 20 dana", rekao je Dragovan.

Na pitanje je li rješenje deficita u povećanju poreza ili zamrzavanju drugoga mirovinskog stupa odgovorio je: "Ono što ja znam, nikakvih povećanja poreza neće biti niti se o poreznom opterećenju razgovara". Kazao je da o detaljima u ovom trenutku ne može ništa reći. "Opcije su na stolu i o njima se razgovara. Ono što mogu reći jest da je osnovni interes, interes hrvatskih građana i naša zadaća, financijska konsolidacija države kojom bi omogućili otvaranje novih radnih mjesta ove godine", dodao je Dragovan.

Oporba: Izbjegavanje mjera koje su potrebne

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko tvrdi, pak, da je problem s proračunskim deficitom "posljedica nerada i neučinkovitosti vladajućih". "Ovo je posljedica nerada i neučinkovitosti vladajućih u pobuđivanju nekakvih gospodarskih aktivnosti. Tu je pitanje investicija, pitanje smanjenja poreza, pitanje davanja vjetra u leđa poduzetnicima. Ništa nisu napravili, radna mjesta se gase, dnevno oko 300. Gdje će oni to skraćivati, gdje će uzimati, to je sada doista veliki problem", rekao je Karamarko. Kritizirao je najavu da će se povlačiti novac iz javnih poduzeća, upozoravajući da se tako onemogućavaju investicije.

"Umjesto da s viškom sredstava idu u nekakvu reinvesticiju i proširenje svojih aktivnosti, dobit javnih poduzeća ide direktno u proračun, a proračun je u ovom momentu rupa bez dna", kazao je Karamarko i ponovio da je Kukuriku koaliciji vrijeme da ode s vlasti.

I predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar smatra da povlačenje dobiti javnih poduzeća ne može dati dugoročne rezultate i da je riječ tek o krpanju proračunske rupe. "Drugi mirovinski stup i ovih 57 milijardi akumuliranog novca je privatna imovina i to se doista ne može dirati, a najavu privremenog zamrzavanja drugog mirovinskog stupa mogao bih ocijeniti kao pokušaj izbjegavanja mjera koje su potrebne, ako se ne bi radilo o dugoročnom rješenju drugog mirovinskog stupa", kazao je Lesar. Porez na nekretnine smatra nepravednim, jer bi se oporezivao samo dio imovine, a problem s deficitom riješio bi, među ostalim, povlačenjem dobiti HNB-a.

"Da lani nije smanjen doprinos za zdravstvo pa zdravstvo tobože s tri milijarde kuna sanirano iz proračuna, za te tri milijarde bi bio manji deficit", izračunao je Lesar. Smatra i da bi drugi mirovinski stup s 5 posto doprinosa trebao ostati u međugeneracijskoj solidarnosti. "To je otprilike pet milijardi koje ne bi bile u deficitu, ni ove ni prošle kalendarske godine. Eto, došao sam do 11 milijardi, neka ministar financija doda još 11", poručio je Lesar.